Lani je u Europsku uniju ilegalno ušlo 38 posto manje ljudi nego godinu prije, pokazuju podaci Frontexa. To je najmanji broj od 2021. kada je na migracije još utjecala pandemija. Unatoč padu, krajnja desnica i dalje profitira na temi migracija, prikazujući migrante kao "otimače poslova", "parazite na socijalnoj pomoći" i "kriminalce". Strah od stranaca ostaje politički isplativ, pa demokršćani posežu za očajničkim potezima.
Jedan od takvih poteza su pregovori s talibanima. Njemačka, Švicarska i Austrija razgovaraju s talibanima, iako ih ne priznaju kao legitimnu vlast Afganistana, o povratku nezakonitih migranata. Berlin je od spomenutih zapadnih zemalja otišao najdalje. Vlada Friedricha Merza vrlo je blizu dogovoru o masovnim deportacijama, ekskluzivno doznaje Bild. Vijest su poslije iz vlade potvrdili i drugim relevantnim njemačkim medijima, uključujući Tagesspiegel, Taz i Tagesschau. Početkom rujna se njemačka delegacija Saveznog ministarstva unutarnjih poslova sastala s Afganistancima u Dohi kako bi uspostavila redoviti mehanizam deportacije. Njemačka je donedavno inzistirala da se pregovori vode preko katarskih posrednika kako se ne bi dovela u poziciju da implicitno prizna talibane kao ravnopravnu pregovaračku stranu. Međutim, čini se da sada organiziraju i misiju njemačkih predstavnika u Kabulu kako bi se razgovori nastavili izravno.
Političar CSU Alexander Dobrindt najavio je da Njemačka želi deportacije ne samo čarter-letovima, nego i redovnim linijama. "Problem su pitanja poput provjere identiteta i slično. To također trebamo koordinirati s afganistanskim predstavnicima, to se trenutačno radi putem tehničkih kontakata", rekao je Dobrindt. Pregovarači očekuju da će se konačni dogovor postići u nadolazećim tjednima. Vlada tvrdi da razgovori ne znače priznanje talibana, nego samo "tehničke rasprave" koje se vode ispod razine ministarstva.
Politička legitimacija
No, ne slažu se svi s takvom interpretacijom. Glasnogovornik SPD-a Adis Ahmetović upozorio je da se izravnim pregovorima talibanima daje politička legitimacija. "Izravni razgovori s terorističkom organizacijom nisu mala stvar, čak i ako se zasad radi samo o tehničkim razgovorima", rekao je. Njemačka je u srpnju već akreditirala dva talibanska konzularna službenika za pitanja migracija te oni otad rade u afganistanskom veleposlanstvu u Berlinu i konzulatu u Bonnu.
Ovi potezi jasno ukazuju na to da Friedrich Merz nastoji pooštriti migrantsku politiku kako bi spriječio porast krajnje desnice koja na toj temi profitira. No, ostaje pitanje je li vlada spremna žrtvovati principe radi unutarnje političke stabilnosti. Deportacije migranata možda donose kratkoročne političke bodove kod domaćeg biračkog tijela, ali dugoročno mogu dati talibanima upravo ono što žele - priznanje na međunarodnoj sceni i normalizaciju.
Bild je izvijestio da je od 2015. do 2024. policija u Njemačkoj registrirala 108.409 teških kaznenih djela s barem jednim afganistanskim osumnjičenikom, uključujući 52 ubojstva. "U 2024. godini naša je policija zabilježila tužan rekord od 14.217 teških zločina koje su počinili Afganistanci. Činjenica da je dosad deportirano samo 28 afganistanskih počinitelja čini se, uz sve dužno poštovanje, smiješnom u usporedbi", kaže Jan Wenzel Schmidt, političar AfD-a.
Od dolaska islamističkih talibana na vlast u ljeto 2021. organizirana su samo dva leta afganistanskih migranata iz Njemačke. U jesen 2024. deportirano je 28 afganistanskih kriminalaca, a u srpnju ove godine njih 81.
Podaci Saveznog kriminalističkog ureda pokazuju da je nasilni kriminal u Njemačkoj 2024. blago porastao, za 1,5 posto, na ukupno 217.277 slučajeva, što je novi rekord od 2007. godine. Nasilni kriminal koji su počinili osumnjičenici bez njemačkog državljanstva povećao se za 7,5 posto, a broj seksualnih delikata skočio je za 9,3 posto. Veliku većinu svih tih zločina počine muškarci.
Na slobodi
Ono što je Schmidt, međutim, propustio spomenuti jest da su deportirani afganistanski kriminalci dolaskom u Kabul pušteni na slobodu s objašnjenjem da zločini koje su počinili nisu relevantni. "Pušteni su nakon što su njihove obitelji potvrdile da više neće činiti nikakva kaznena djela", rekao je predstavnik talibanskog režima u Dohi, prenosi Spiegel. Time su prestali biti prijetnja Njemačkoj, ali su postali opasnost za Afganistan, osobito za žene i djecu.
U Afganistanu živi 40 milijuna ljudi, od kojih polovica mlađa od 18 godina. Oko 23 milijuna ljudi preživljava zahvaljujući humanitarnoj pomoći. Od povratka talibana na vlast 2021. djevojke ne smiju pohađati škole i fakultete, a ženama je zabranjeno kretati se u javnosti bez muške pratnje. Ne smiju raditi, moraju biti potpuno pokrivene te im je zabranjeno pjevati, čitati naglas ili recitirati. U nekim pokrajinama talibani su im zabranili i da ih liječe muški liječnici, dok su ženama istodobno onemogućili rad u zdravstvu. Time su žene praktički ostale bez ikakve medicinske skrbi.
Austrija i Švicarska također vode pregovore s talibanima. Ženeva je ugostila afganistanske dužnosnike koji su tamo proveli neko vrijeme kako bi identificirali sunarodnjake za deportaciju, a Beč je poslao austrijsku delegaciju dužnosnika u Kabul kako bi razgovarali o repatrijaciji odbijenih tražitelja azila. "Svi znamo da se u Afganistanu ljudska prava ne poštuju, to je stvar malo zakompliciralo. No smatrali smo da zaštita švicarskog stanovništva ima veći prioritet", rekao je Daniel Bach, voditelj komunikacija u švicarskom Državnom tajništvu za migracije, prenosi SRF. Norveška održava kontakt s talibanima, ali zasad ne pregovara o deportacijama.
Talibani koriste pregovore kako bi povećali međunarodnu legitimnost. Kritičari upozoravaju da takvi susreti potkopavaju afganistanske aktiviste i šalju poruku da se represija isplati.
Pitanje je i što će talibani tražiti zauzvrat. U Ujedinjenom Kraljevstvu je desničarska stranka Reform UK predložila da se afganistanskoj vladi plaća za povratak migranata, što bi zapravo značilo izravno financiranje terorista.
Ulaganja
Slične zahtjeve talibani postavljaju i Amerikancima. Američka delegacija nedavno je u Kabulu poručila da bi puštanje američkih zatvorenika moglo otvoriti put napretku u odnosima, uključujući potencijalna ulaganja u afganistanske mineralne resurse.
No, za razliku od prijašnjih slučajeva, talibani sada traže ustupke prije nego što ispune zahtjeve Washingtona.
Afganistanski dužnosnici posjet nazivaju "novim početkom" u odnosima, a mnogi ga vide i kao signal pomaka američke politike prema talibanima. Dosad je talibane službeno priznala samo Rusija, no sve više kontakata otvara prostor njihovoj međunarodnoj integraciji.
Talibani dodatno učvršćuju svoj položaj obračunom s islamističkom skupinom ISIS-K, čime grade veze i s Moskvom i s Washingtonom. Europske i američke diplomacije očito procjenjuju da je praktičnije i sigurnije održavati određenu suradnju s talibanima, koliko god to kontroverzno zvučalo, nego ih izolirati i riskirati da Afganistan ponovno postane baza za transnacionalne terorističke skupine.
Analitičar Ibraheem Bahiss iz Međunarodne krizne skupine sa sjedištem u Kabulu ističe da talibani koriste "očaj Europe" kako bi postigli mikropobjede koje ih sve više uključuju u globalni sustav. "Talibani su vrlo željni integracije u globalni politički poredak", rekao je za Financial Times.
Na kraju, ostaje neizvjesno koliko će ovaj model vraćanja migranata biti učinkovit jer se oslanja na međusobno povjerenje, a talibanima se teško može vjerovati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....