Poglavar katoličke crkve papa Frane je sinoć, davši nihil obstat, odobrio proračun Svete Stolice za 2021. godinu, koji je predložilo Tajništvo za gospodarstvo, a prošli utorak, 16. veljače, odobrilo Vijeće za gospodarstvo. To je u Biltenu Svete Stolice danas objavilo Tajništvo za ekonomiju.
S ukupnim predviđenim prihodima od 260,4 milijuna eura i troškovima od 310,1 milijuna eura, Sveta Stolica u ovoj godini očekuje deficit od 49,7 milijuna eura. Posrijedi je znatan deficit, koji ipak nije bio neočekivan. Njegov glavni generator je ekonomska kriza izazvana pandemijom covida-19.
Proračun za 2021 prvi put objedinjuje Fond Petrova novčića i sve namjenske Papinske fondove. Time se udovoljava višekratnome Papinu zahtjevu da ekonomske transakcije Svete Stolice budu preglednije i proglednije. Na žalost, taj se pripremani korak podudario s krizom koja do početka prošle godine nije bila uopće zamisliva. Ina je, na primjer, prekinula neke stalne dotoke živog novca, na primjer od ulaznica za vatikanske muzeje koji bivaju zatvoreni kada se poveća broj oboljelih.
Transparentnost
Po prvi put, s ciljem pružanja veće vidljivosti i transparentnosti gospodarskih transakcija Svete Stolice - kako je više puta zahtijevao Sveti Otac, Proračun za 2021. objedinjuje Fond Svetog Petra i sve namjenske Papinske fondove. S prihodima od 47,3 milijuna eura i investicijama u potpore od 17 milijuna eura, Sveta Stolica očekuje neto bilancu od 30,3 milijuna eura od tih stavki.
Bez prihoda od Petrova novčića (dobrovoljnog priloga koji Papi za milodare namjenjuju vjernici diljem svijeta, obično za blagdan sv. Petra i Pavla 29 lipnja) i namjenskih sredstava, konsolidirani deficit Svete Stolice bi ove godine iznosio čak 80 milijuna eura.
Naime, operativni prihodi smanjili su se za 21 posto (48 milijuna eura) u usporedbi s 2019. Uzrok tome je smanjenje prihoda od komercijalnih i uslužnih djelatnosti te nekretnina, a i od donacija i doprinosa.
Deficit bi bio i gori, izvješćuje Tajništvo za ekonomiju, da operativni troškovi nisu krajnjim naporima smanjeni za 14 posto.
Nisu smanjeni troškovi osoblja jer Papa smatra da je sigurnost zaposlenja prioritet u ovim teškim vremenima.
U skladu s misijom Katoličke crkve, obznanjuje Tajništvo za ekonomiju, većina resursa Svete Stolice u ovoj godini, naime 68 posto ukupnih troškova, bit će namijenjena održavanju njezinih apostolskih aktivnosti, dok je 17 posto namijenjeno upravljanju baštinom i ostalom imovinom, a 15 posto za upravne i uslužne djelatnosti.
Ako se količina donacija opstane prema očekivanjima, deficit će se podmiriti dijelom rezervi Svete Stolice, piše u današnjem Biltenu Svete Stolice.
Proračun nakon vala reformi
Ovogodišnji proračun je prvi koji se donosi nakon trećeg vala reformi ekonomsko-financijskog sustava Svete Stolice i Države Vatikanskoga Grada, definiranoga potkraj lanjskog prosinca Papinim dekretom motu proprio (na vlastitu inicijativu) naslovljenim jednostavno „Bolja organizacija“.
„Počev od 1 siječnja 2021 vlasništvo nad bankarskim fondovima i računima, pokretninskim i nekretninskim investicijama, uključujući i udjele u investicijskim društvima i fondovima, dosad uknjiženo na Državno tajništvo, preneseno je na Upravu imutka Apostolske Stolice, koja će se skrbiti za njihovo vođenje i upravljanje njima. Ta će vlasništva biti podvrgnuta ad hoc nadzoru Tajništva za ekonomiju“ – glasi članak prvi dekreta sa zakonskom snagom, o kojem smo tada pisali.
Opetujmo da je tim potezom, izvojštenim nakon teške borbe i protiv žestokih otpora, papa Frane smanjio broj faktora ekonomskog odlučivanja u sklopu Rimske kurije koncentrirajući ekonomske i financijske ovlasti, uključujući vođenje, upravljanje i odlučivanje u zato namijenjenim dikasterijima.
Uprava imutka Apostolske Stolice (APSA) tako je imovinski fond i investicijska banka, Zavod za religijska djela (IOR) štedionica i operativna banka, a Tajništvo za ekonomiju kolektivno kurijalno tijelo, „politički“ dikasterij koji određuje smjernice vatikanske ekonomske politike, stara se da ona napokon bude maksimalno u funkciji duhovnog poslanja Katoličke crkve a ne pukoga kapitalizma, te nadzire izvršavanje tih zadaća. Napokon, Uprava za financijski nadzor i informiranje (ASIF) služi kao unutrašnja knjigovodstvena revizija.
Sve to zajedno bi, po nakanama pape Frane, moralo pridonijeti bitno preglednijem i proglednijem financijskom i općenito ekonomskom djelovanje Svete Stolice, Rimske kurije i Države Vatikanskoga Grada.
Tajništvo za ekonomiju
Motu proprio jača poziciju Tajništva za ekonomiju. Ono je prvi energično, pa i grubo vodio kardinal George Pell. Zamijenio ga je daleko povučeniji i tajanstveniji isusovac Juan Antonio Guerrero Alves, koji je odbio biti biskup i kardinal. U njegovu mandatu će, kako piše u Papinu dekretu, Tajništvo za ekonomiju preuzeti „funkciju Papinskog tajništva za ekonomske i financijske poslove“.
Bitno je deklasirano Državno tajništvo, kojemu je oduzet gotovo sav novac, i crkveni i papinski, osim onoga za redovito funkcioniranje aparata (uključivši diplomaciju) i koje će i za redovite troškove morati zahtijevati odobrenje.
APSA je od Nove Godine formirala posebnu bilančnu stavku Papinski fondovi. Ona će odsad, radi jasnoće, biti obuhvaćena konsolidiranom bilancom (zaključnim računom) Svete Stolice, iako s odvojenim knjigovodstvom.
Na taj način je odsad i „papinski džep“ javan. Za razliku od mnogih biskupskih po nacionalnim crkvama.
Nadalje, svi prilozi i milodari iz crkvenih izvora, uključujući i ono što zarade IOR i Guvernerat Vatikanske Države, odlaze odsad u Opći budžet Svete Stolice, koji vodi APSA.
Po istom obrascu je formiran i proračun za ovu godinu, u izrazito nepovoljnim uvjetima.