Svjetski mediji ekstenzivno se bave pitanjem američkih sigurnosnih sankcija za Ukrajinu u sklopu odlučnosti američkog predsjednika Donalda Trumpa da napokon - za mnoge po visoku cijenu za Kijev - ispuni obećanje i završi rat u Ukrajini.
Britanski konzervativni The Telegraph u svojoj analizi ističe da do ovog tjedna Trump nije pokazivao puno interesa za podršku europskom planu da vojnom snagom podrži bilo kakav mirovni sporazum.
No, kada je američki predsjednik signalizirao da je spreman sudjelovati u mirovnoj misiji nakon sastanka s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom na Aljasci, zapadni čelnici u središtu procesa planiranja - poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera - a u ponedjeljak su se o tom konceptu na sastanku u Bijeloj kući s odobravanjem izjasnili i drugi prisutni europski čelnici i šef NATO-a Mark Rutte - prihvatili su njegov obrat kao veliki napredak.
Trumpov mirovni izaslanik Steve Witkoff izjavio je u intervjuu prošlog vikenda da bi ta sigurnosna jamstva mogla predstavljati "zaštitu sličnu Članku 5" NATO-a, bez da je ponudio ikakve konkretne detalje o tome kakvu bi formu američko sudjelovanje moglo imati.
Njegovi komentari odnose se na NATO-ovu klauzulu o međusobnoj obrani, koja navodi da je napad na jednu članicu napad na sve njih. Članstvo u zapadnom vojnom savezu krajnji je cilj Ukrajine u njezinoj potrazi za sigurnosnim jamstvima, no s obzirom na to da SAD nisu voljne odobriti ulazak Kijeva u NATO, potrebno je tražiti kreativne alternative koje bi mogao podržati SAD.
‘Koalicija voljnih‘
Deseci europskih zemalja, predvođeni Velikom Britanijom i Francuskom, planiraju formiranje snaga koje bi "osigurale" ukrajinsko nebo i more te "podržavale" mir na kopnu. To bi uključivalo manju, multinacionalnu skupinu vojnih instruktora raspoređenih unutar Ukrajine koji bi pomogli u uvježbavanju i daljnjem razvoju kijevskih oružanih snaga.
Pomorska misija pomogla bi u osiguranju glavnih plovnih ruta na Crnom moru, uključujući pomoć u razminiranju vodene površine na južnoj obali Ukrajine. Zapadni borbeni i drugi vojni zrakoplovi koristili bi se za nadzor neba iznad ratom razorene zemlje, s ciljem kreiranja sigurnog prostora za komercijalni zračni promet.
Ipak, ovo predstavlja korak unatrag od izvornih planova raspoređivanja 30.000 vojnika sa zadaćom osiguranja ukrajinskih gradova, nuklearnih elektrana i ključne infrastrukture, koji su propali zbog nedostatka resursa i američkog ‘backstop‘ zaštitnog mehanizma za europske mirovne snage u slučaju potpunog prekida vatre, za što Washington tada nije dao jamstva.
Američki ‘zaštitni mehanizam‘
Iako je Trump jasno dao do znanja da ne želi biti uključen u svakodnevne zadatke i angažman ‘Koalicije voljnih‘, britanski i francuski generali željeli su da obeća smrtonosnu silu u slučaju da Rusija napadne europske snage.
To je zamišljeno tako što bi američki borbeni zrakoplovi stacionirani u Rumunjskoj ili Poljskoj pokretali brze i smrtonosne napade kao odgovor na bilo kakvu agresiju protiv europskih trupa na ukrajinskom kopnu. Opcija je bila i uporaba raketa Tomahawk koje bi se ispaljivale s američke podmornice.
U suštini se radilo o prijetnji američkom vojnom moći na koju se Europa oslanjala da će pružiti dovoljan razlog da odvrati Vladimira Putina od još jedne invazije.
Ova opcija, ocjenjuje Telegraph, ostaje jedna od najvjerojatnijih na koje bi se Trump mogao obvezati s obzirom na svoj moto "mir kroz snagu" i činjenicu da to zahtijeva malo više od dvosmislene prijetnje nasiljem.
Američka čizma na terenu
Ovdje se, kako se ocjenjuje, radi o najmanje vjerojatnoj mogućnosti. Otkad je ponovno uselio u Bijelu kuću, Donald Trump je svima koji su htjeli slušati i čuti neprestano jasno poručivao da rat u Ukrajini nije njegov rat, već rat njegova prethodnika Joea Bidena.
Po njegovu mišljenju, to je također prvenstveno problem Europe, unatoč njegovim diplomatskim naporima da ga okonča. Raspoređivanje američkih trupa, čak i u obliku mirovnih snaga, prekršilo bi premisu da SAD nije uključen u sukob.
Podsjetimo ovdje da je već u utorak u razgovoru za Fox News američki predsjednik odbacio mogućnost angažmana američkih vojnika na terenu u Ukrajini. Govoreći o sigurnosnim jamstvima Ukrajini u sklopu mogućeg sporazuma, Trump je rekao da je Europa u nekom obliku spremna dati vojnike, ali ne i SAD, koji je pak spreman pružiti druge oblike podrške. "Velika Britanija, Francuska i Njemačka poslat će trupe na teren kako bi osigurale mir", rekao je Trump.
Uostalom, jamstvo Washingtona u stilu "Članka 5", piše Telegraph, ne zahtijeva nužno prisutnost vojnika na terenu, ako postoji obveza da se ponude udari dugog dometa na Rusiju kako bi se Putina odvratio od nove invazije.
Američko oružje
Iako nije u stilu Članka 5, Trumpovo obećanje da će nastaviti s isporukama oružja američke proizvodnje bilo bi značajno za Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodno je ponudio kupnju 100 milijardi dolara zasad nespecificiranog oružja od Washingtona kao dio mirovnog sporazuma, prema pisanju Financial Timesa.
Sky: Trump je ovo prvi put izgovorio pred kamerama. Europljani djeluju jako zadovoljno
Američki predsjednik izjavio je da će nastaviti isporučivati oružje, ali da ga neće financirati. Taj bi tok oružja bio ključan za buduća nastojanja izgradnje ukrajinskih oružanih snaga do te mjere da same mogu odvraćati eventualne buduće ruske napade.
Logistika
Što god one mislile o tome, činjenica je da europskim zemljama, kako navodi Telegraph, nedostaju kapaciteti potrebni za premještanje velikih skupina snaga i opreme bez pomoći američkih teških transportnih sustava. Stoga bi ponuda logističke podrške uvelike olakšala sposobnost i mogućnosti razmještaja europskih trupa.
To je područje na kojem bi Washington također mogao pružiti podršku, iako se ne radi o izravnom borbenom, smrtonosnom angažmanu. Američki predsjednik nagovijestio je da bi to bila minimalna razina američke podrške, rekavši da će pomoći u "koordinaciji".
Obavještajni podaci
Kao i u slučaju logističkih resursa, europske zemlje članice NATO-a nemaju nužno u svakoj situaciji na raspolaganju satelitske i zračne obavještajne sposobnosti potrebne za razmještaj snaga u Ukrajini.
Važnost američkih obavještajnih službi u toj domeni dokazana je kada su njihove usluge Ukrajini nakratko bile prekinute ranije ove godine, što je dovelo do odluke o evakuaciji odjednom ‘gluhih i slijepih‘ ukrajinskih snaga iz ruske pogranične regije Kursk.
Ponudom da osigura ‘oči i uši‘ za europske zemlje, Donald Trump mogao bi tvrditi da je uključen u rješavanje stvari, a istovremeno držati distancu ispruženom rukom, što bi mu, zaključuje Telegraph, pomoglo da odbaci kritike izolacionističkog krila svoje biračke i političke baze.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....