Smeđe oči, crna kosa, visok 190 cm, rođen 23. studenog 1962. godine. Nicolás Maduro Moros tražen je zbog narkoterorizma, uvoza kokaina i sudjelovanja u zavjeri radi krijumčarenja narkotika i oružja. Nagrada: 50 milijuna dolara (gotovo 43 milijuna eura). Ovo su informacije koje su osvanule na stranicama američkog State Departmenta.
Ova odluka predstavlja najveću javno poznatu ucjenu na glavu koju su Sjedinjene Države ikada raspisale za jednog političkog vođu, nadmašujući nagrade od 25 milijuna dolara koje su nekoć bile ponuđene za osobe poput vođe Al-Qaide Osame bin Ladena, bivšeg iračkog predsjednika Sadama Huseina i vođe Islamske države Abu Bakra al-Baghdadija.
Plakat s Madurovim licem i nagradom za informacije koje vode do uhićenja i/ili osude, objavljen početkom kolovoza, međutim, ne spominje ni riječ o Madurovoj političkoj karijeri. Ne opisuje ga se kao diktatora niti kao arhitekta prevare na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima u Venezueli, dvije uobičajene tvrdnje u repertoaru Washingtona. Umjesto toga, Maduro se traži jer je, prema tvrdnjama Bijele kuće, vođa Kartela Sunca, narkoterorističke mreže koja navodno doseže sve do samog vrha čavističkog režima i povezuje ga s najmoćnijim kriminalnim silama u Meksiku i Kolumbiji, piše Elías Camhaji u El Paísu.
"Ako tražite mafijaša, tražite negdje drugdje", odgovorio je venezuelanski čelnik na konferenciji za novinare prošlog ponedjeljka, dodavši da je spreman proglasiti ratno stanje u slučaju agresije. Dan kasnije, administracija Donalda Trumpa objavila je da je izvršila "smrtonosni napad" na brod iz Venezuele koji je navodno prevozio ilegalne narkotike. U operaciji je poginulo jedanaestero ljudi. Madurova vlada tvrdi da je snimka uništenja broda "vrlo vjerojatno stvorena umjetnom inteligencijom". Bilo kako bilo, riječ je o najozbiljnijem incidentu u nedavnoj eskalaciji napetosti između dviju zemalja.
Potraga za tzv. Kartelom Sunca postala je ključni element sukoba dviju zemalja. No, ne radi se o nekoj novoj pojavi. Naziv datira još iz 1993., kada su u javnost izašle informacije o povezanosti dvojice generala venzuelanske Nacionalne garde s trgovinom drogom. "Sunce" se odnosi na oznake koje vojni časnici nose na svojim uniformama.
Tri desetljeća kasnije taj se pojam proširio i na navodne veze čavizma s organiziranim kriminalom. Washington ga je nedavno počeo koristiti gotovo kao sinonim za Tren de Aragua, iako se radi o zasebnoj organizaciji. "Kartel Sunca je venezuelanska organizacija za krijumčarenje droge koju čine najviši vojni i državni dužnosnici", stoji u jednom od pravnih predmeta koje je otvorila Bijela kuća.
Prema tvrdnjama američkih vlasti, u početku ga je vodio Chávez, a nakon njegove smrti 2013. godine Maduro je preuzeo predsjedništvo i vodio masovne operacije krijumčarenja kokaina. Neposredno ispod njega, tvrdi SAD, nalaze se drugi istaknuti venezuelanski dužnosnici: Diosdado Cabello, drugi čovjek režima; Vladimir Padrino, ministar obrane; bivši potpredsjednik Tareck El Aissami i Maikel Moreno, predsjednik Vrhovnog suda.
"To je atipičan kartel: kriminalna struktura unutar venezuelanske države, neformalna korupcijska mreža koja ne odgovara jednom vođi", kaže za El País Mercedes de Freitas, izvršna direktorica venezuelanskog ogranka nevladine organizacije Transparency International. Ova difuzna priroda, suprotna rigidnoj hijerarhiji pripisanoj poznatijim kartelima, predmet je rasprava među stručnjacima i političarima.
Phil Gunson, viši analitičar u Međunarodnoj kriznoj grupi za Venezuelu, sumnja da je riječ o pravom kartelu. "Nikada nije bilo jasnih dokaza da takva organizacija postoji", kaže. Nije jedini skeptik. "Kartel Sunca ne postoji; to je izmišljeni izgovor krajnje desnice za rušenje vlada koje im se ne pokoravaju", izjavio je prošlog tjedna kolumbijski predsjednik Gustavo Petro. "Ono što postoji, međutim, obilje je dokaza o vezama nekoliko zapovjednika oružanih snaga s trgovinom drogom; to su dvije različite stvari", pojašnjava Gunson.
Velik dio kriminalnog univerzuma koji postoji u Venezueli posljedica je specifičnosti te zemlje, poput američke blokade, kriza uzrokovanih lošim gospodarenjem te naglog porasta koruptivnih sporazuma za kupnju lojalnosti, ističu stručnjaci. Postoje sindikati trgovine ljudima koji zarađuju na masovnom egzodusu Venezuelanaca ili na krijumčarenju benzina, nafte, plemenitih metala i drugih minerala. Ovi savezi s narkobandama i milicijama opsežno su dokumentirani, osobito u pograničnom području s Kolumbijom.
"Djelovanje kriminalnih skupina u Venezueli nije odvojeno od države", tvrdi Freitas. Distribucija tih tajnih prihoda, tvrdi, ključna je za politički opstanak režima. "Maduro je dio čvorova koji upravljaju tim mrežama, on zarađuje mnogo novca i nadoknađuje svoj nedostatak legitimiteta održavanjem te strukture", ističe Freitas.
Gunson naglašava da se uloga vlade, koja se često smatra regulatorom kriminalne dinamike, promijenila. "Otkako je Chávez došao na vlast [1999.], korupcija se koristi kao mehanizam kontrole: znate da je ovaj general ili ministar uključen u trgovinu drogom ili u pljačku javnih resursa, i imate kontrolu nad njim."
SAD je otišao i korak dalje. Godine 2020., na kraju Trumpova prvog mandata, Bijela kuća podigla je optužnicu protiv Madura i još 14 čavističkih čelnika za narkoterorizam, korupciju i trgovinu drogom. Dokaze je prikupljala 20 godina. A izradila je i detaljan dijagram. Washington optužuje venezuelansko vodstvo za krijumčarenje oružja kolumbijskoj gerilskoj skupini FARC i njezinim disidentima, organiziranje masovnih pošiljki droge s meksičkim kartelom Sinaloa, uzimanje milijuna dolara mita od kriminalaca, prodaju ranije zaplijenjenih zaliha saveznicima te za naređivanje otmica i ubojstava suparničkih vođa i doušnika.
"Tijekom sastanka u sjedištu Uprave vojne obavještajne službe (DIM), nakon što je svjedok bio mučen i premlaćivan više od 20 dana, optuženi mu je prišao i rekao: ‘Ovdje ćeš umrijeti, gotov si, sad idi pa reci gringosima da te izvuku odavde‘", stoji u spisu protiv Huga "El Pollo" Carvajala, bivšeg šefa DIM-a uhićenog u Madridu 2021. i izručenog SAD-u 2023. Dokumenti opisuju korištenje predsjedničkog hangara u zračnoj luci Maiquetía (najvažnijoj u zemlji, u Caracasu) za pripremu pošiljki kokaina, dostavljanje dokumenata i službenih uniformi vođama, ili pregovore o cijenama oružja i droge pod zapovjedništvom generala Carvajala, za kojega je SAD nudio 10 milijuna dolara.
Suđenje El Pollu, najistaknutijem članu Kartela Sunca u američkom pritvoru, trebalo se održati ove godine. No, tri tjedna nakon što su tužitelji otkrili da je desetak svjedoka i suradnika, bivših dužnosnika, bivšeg vojnog osoblja, gerilaca i narkodilera spremno svjedočiti u zamjenu za smanjene kazne, Carvajal je priznao krivnju kako bi izbjegao suđenje. Godine 2024. Clíver Alcalá, još jedan general optužen za pripadnost kartelu, osuđen je na gotovo 22 godine zatvora nakon što je potpisao izjavu o priznanju krivnje i priznao da je isporučivao bazuke i granate disidentskim skupinama FARC-a.
Popis visokih dužnosnika i članova čavističkog užeg kruga koji su proteklog desetljeća prolazili hodnicima američkog pravosuđa, bilo kao zatočenici ili svjedoci, beskonačan je. I utjecao je na izgradnju predmeta otvorenih protiv Madurove vlade. Godine 2014., primjerice, Leamsy Salazar, Chávezov bivši šef osiguranja, pobjegao je u SAD pod zaštitu DEA-e i izjavio da je Cabello jedan od vođa Sunca, mnogo prije nego što je Trump uopće ušao u politiku.
Riječ je o pravnoj strategiji sličnoj onoj koju SAD koristi protiv meksičkih kartela: traženje suradnje nižerangiranih šefova kako bi uhvatio "krupnije ribe". "To ne znači da ono što ti svjedoci govore nije istina, ali često su to ljudi koji traže naklonost vlasti kako bi im se smanjile kazne", ističe Gunson. To je također način da se pojača pritisak na venezuelanski režim i potakne denunciranje.
Trumpov povratak u Bijelu kuću označio je obnovljeni pritisak za oštrije mjere protiv Madura. Gunson, međutim, smatra da su pomorska razmještanja na Karibima i kampanja protiv Kartela Sunca poslužili za jačanje Madura unutar zemlje i tvrdnju da se suočava s "neviđenom prijetnjom" kako bi nadomjestio svoj manjak popularnosti.
No, pregovarački pristup bivšeg demokratskog predsjednika Joea Bidena nije uspio riješiti krizu: čavizam je učvrstio svoju vlast i zadržava kontrolu nad zemljom. Također kontrolira i paralelna gospodarstva. Transparency International procjenjuje da je, pod zaštitom vlade, trgovina drogom 2024. godine ostvarila dobit od 8,2 milijarde dolara te da gotovo četvrtina svjetskog kokaina prolazi kroz Venezuelu. Madurov režim, s druge strane, tvrdi da se "droga u zemlji niti ne proizvodi niti ne krijumčari".
U pozadini je takozvani rat protiv droge, no sukob je poprimio političke tonove. Oporba predvođena Maríjom Corinom Machado pokušala je iskoristiti napetosti, na što je čavizam već zaprijetio odmazdom. "Ako oni pritišću nas, mi ćemo njih", rekao je Cabello u srijedu.
Sukob je također pokrenuo lančanu reakciju diljem kontinenta. Posljednjeg mjeseca najmanje četiri zemlje s konzervativnim vladama proglasile su Kartel Sunca terorističkom organizacijom, u znak podrške Trumpovoj administraciji: Ekvador, Paragvaj, Dominikanska Republika i Argentina Javiera Mileija, jedan od njezinih glavnih partnera u Latinskoj Americi. U Španjolskoj je ultrakonzervativna stranka Vox podnijela prijedloge u Kongresu i Senatu da se spomenuti kartel uvrsti na popis terorističkih skupina EU.
"Mnogo puta smo vidjeli kako desničarski političari prizivaju bauk Venezuele kako bi pridobili podršku", kaže Gunson. "Ali Petro je također upao u Trumpovu zamku svrstavanjem uz Madura: ne mislim da je to naročito pametan način za skupljanje političkih bodova." Nedavne napetosti, dodaje, također ukazuju na neuspjeh multilateralnih tijela i nedostatak jedinstva u predlaganju rješenja za krizna žarišta u regiji.
Neovisno o političkoj igri, rizik od eskalacije nije u potpunosti isključen. "U Venezueli je ovakva usijana retorika svakodnevna pojava, ali moramo priznati da je situacija izuzetno napeta", zaključuje Gunson za El País.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....