Boris Tadić i Tomislav Nikolić iz prvog kruga izbora izašli su s praktično izjednačenim rezultatom, pa su obojica već sinoć počela predizbornu kampanju za drugi krug predsjedničkih izbora 20. svibnja.
Konačna procjena
Po podacima s 25,98 posto obrađenih glasačkih mjesta, kandidat koalicije oko vladajuće Demokratske stranke (DS) Boris Tadić osvojio 24,81 posto glasova, a s 24,71 posto slijedi kandidat oporbene Srpske napredne stranke (SNS) Tomislav Nikolić, objavila je oko 1 sat poslije ponoći srbijanska Republička izborna komisija (RIK).
Naprednjacima Tome Nikolića najviše mjesta u parlamentu
Nikolić je odmah najavio da očekuje pobjedu u drugom krugu i poručio da već danas počinju pregovore o formiranju vlade. Rezultati tih razgovora trebali bi biti poznati do srijede. I stranački rezultati su izjednačeni, pa će prevagu jednom donijeti male stranke, na čelu sa Socijalističkom partijom Srbije Ivice Dačića. Nakon prošlih izbora strankama u Srbiji je trebalo dva mjeseca da formiraju vladu, no sada je moguće da ona bude dogovorena i prije 20. svibnja zato što se računa da će o tome tko će dogovoriti vladajuću koaliciju ovisiti konačni izborni rezultat i na izborima za predsjednika.
Prema prvim komentarima, vodstvo u prvom krugu bi aktualnom predsjedniku Srbije Borisu Tadiću značajnu psihološku prednost pred Tomislavom Nikolićem.
Moguć preokret
Međutim, ima i tumačenja da ništa još nije riješeno jer je i sada moguć preokret po uzoru na scenarij koji se odvijao na predsjedničkim izborima 2004. i 2008. kad je Tadić oba puta pobijedio Nikolića unatoč tome što je u prvom krugu pobjeđivao Nikolić. Na taj je način Nikolić komentirao to što Tadić vodi u prvom krugu: “On zna vrlo dobro da to znači veliku prednost za mene u drugom krugu”. Nikoliću je glavna poruka da će biti predsjednik svih građana Srbije, čime aludira na Tadića koji se ni kao predsjednik nije odrekao funkcije predsjednika Demokratske stranke.
Pravo iznenađenje
Iznenađenje izbora je Ivica Dačić i njegova Socijalistička partija Srbije, koju je naslijedio od Slobodana Miloševića, jer su osvojili oko 15 posto glasova, ili dvostruko više nego prije četiri godine. Zato su politički analitičari pravim pobjednicima ovih izbora u Srbiji proglasili socijaliste i njihova lidera Ivicu Dačića, aktualnog ministra vanjskih poslova. Još sinoć je bilo neizvjesno i hoće li Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja uopće prijeći izborni prag jer su po podacima CESID-a, nevladine organizacije koja godinama prati i analizira izbore u Srbiji, ostali na samo pet posto glasova. No radikalima ide u prilog to što će se naknadno rezultatima pribrojiti glasovi s Kosova, među kojima bi mogli dobiti glasove presudne za ostanak u parlamentu.
Prag prelaze i Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice, Ujedinjeni regioni Srbije Mlađana Dinkića i lista Preokret Čedomira Jovanovića i Vuka Draškovića. Suprotno očekivanjima, prema nepotpunim izbornim rezultatima ni Nikolićeva Srpska napredna stranka (SNS) nije ostvarila bolji rezultat od Tadićeve Demokratske stranke (DS), pa se po prvim komentarima vjeruje da je najizglednije formiranje vlade dosadašnje koalicijske većine, DS-a i SPS-a.
Šanse za vladu
Prema procjeni CESID-a, DS je osvojio 23,2 posto glasova, a SNS neznatno više, 24,7 posto.
Da su dobili više od 30 posto glasova, naprednjaci su se mogli nadati formiranju koalicije, no sada će vjerojatno opet izgubiti šansu formiranja vlade, jer DS ima bolji koalicijski potencijal. Glavni potencijalni partneri su Dačićev SPS sa 16,6 posto glasova, URS Mlađana Dinkića sa 6,1 posto i lista Preokret sa 6,6 posto glasova. DSS Vojislava Koštunice osvojio je 7,2 posto glasova po CESID-u, dok su nacionalističke Dveri ostale ispod crte s osvojenih 3,7 posto glasova.
Dačić: Jasno je da ću ja biti premijer
Možda se u Srbiji ne zna tko će biti predsjednik, ali se dobro zna tko će biti premijer, poručio je predsjednik SPS-a Ivica Dačić u izjavi kasno sinoć, objavljujući da se nekadašnja Miloševićeva stranka “digla iz pepela” i postigla najbolji rezultat od trenutka kad je bila konačno srušena s vlasti 5. listopada 2000. godine.
Iz prve njegove izjave jasno je da će koalicijski pregovori biti teški: sada kad je SPS osvojio dvostruko više glasova nego na prošlim izborima, “morat će se više truditi da s nama naprave dogovor”. “Može im se žuriti koliko hoće, ali nisu oni ti koji odlučuju”, poručio je pobjednicima. Razgovarat će s obje strane.
“Naravno da ću razgovarati sa svojim koalicijskim partnerima u DS-u, ali ne bježim ni od razgovora sa SNS-om”, rekao je. “DS i SNS su dobili manje nego što su imali i manje nego što smo očekivali, a mi više. Nećemo nekog podržati za predsjednika, a da on sutra radi koaliciju s drugim”, istaknuo je.
Tadić je odmah objavio nastavak izborne kampanje za drugi krug predsjedničkih izbora, a Dačiću odgovorio da ga nitko neće ucjenjivati, pa će vladu formirati nakon drugog kruga. Poručio je da je izbor između njega i Nikolića suštinski izbor između različitih vrijednosnih opcija.
Tri scenarija za novu srpsku Vladu
1. Vlada Demokratske stranke
Kako se ne očekuje da bilo koja stranka dobije natpolovičnu većinu, pobijedit će oni koji uspiju složiti većinsku koaliciju. Ako Demokratska stranka predsjednika Srbije Borisa Tadića bitno ne podbaci, najizglednije je obnavljanje dosadašnje vladajuće koalicije DS-a i Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivice Dačića, uz podršku liste Preokret Čede Jovanovića i Vuka Draškovića te zastupnika manjina. Problem bi mogao biti u tome što je predsjednik SPS-a Ivica Dačić, dosadašnji ministar policije, objavio da je njegov uvjet za ulazak u vladu - mjesto premijera. SPS-ova koalicija osvaja od 12 do 15 posto glasova, a oko 10 posto glasova osvaja i lista Preokret. Čeda Jovanović traži mjesto ministra vanjskih poslova, no Dačić mu je poručio da se prvo mora odreći teze o Republici Srpskoj kao genocidnoj tvorevini.
2. Vlada Srpske napredne stranke
Kako svi očekuju da Nikolićeva Srpska napredna stranka (SNS) osvoji više glasova od demokrata, moguće je i stvaranje “euroskeptične koalicije” Nikolića s Ivicom Dačićem (SPS) i Vojislavom Koštunicom (Demokratska stranka Srbije - DSS), kojima bi se eventualno mogle pridružiti i ekstremno nacionalističke Dveri koje sada prvi put izlaze na izbore. Ovu koaliciju bilo bi lakše sklopiti zato što SNS nema puno svojih kvalitetnih kadrova pa im ne bi bio prevelik problem ustupiti ministarska mjesta drugim strankama. Vlada s DSS-om, a posebno s pripadnicima Dveri, ne bi naišla na odobravanje u Bruxellesu i drugim zapadnim metropolama, jer je Koštunica otvoreni protivnik ulaska Srbije u EU, a SAD Koštunicu smatraju izravnim krivcem za paljenje američke ambasade na dan kad je Kosovo proglasilo nezavisnost.
3. Velika koalicija DS - SNS
Jedna od postizbornih mogućnosti je i formiranje velike koalicije Tadića i Nikolića, demokrata i naprednjaka, koja je i dalje u optjecaju bez obzira na svu žestinu negativne kampanje na kojoj se inzistiralo u ovoj predizbornoj kampanji više nego ikada prije. Početkom ove godine intenzivno se nagađalo o mogućnosti stvaranja velike koalicije, koja bi olakšala velike reforme neophodne da se zemlja izvuče iz duboke ekonomske krize, no lideri DS-a i SNS-a to su u javnosti više puta opovrgnuli. Borisu Tadiću vjerojatno bi se lakše bilo dogovoriti oko zajedničke vlade s Nikolićem nego s malim partnerima s velikim apetitima, no kad bi se odlučili na takvu koaliciju, demokrati bi zbog velikih ideoloških razlika pretrpjeli velik udarac od kojeg bi se teško poslije oporavili, upozoravaju analitičari.