Najviše glasova na današnjim izborima u Nizozemskoj dobile su dvije stranke koje žele spašavati euro ali se ne slažu kako, dok su euroskeptična krajnja desnica i krajnja ljevica, teško poražene.
Prve izlazne ankete nakon zatvaranja birališta ukazivale su na mrtvu utrku liberala Marka Ruttea, bliskog saveznika njemačke kancelarke Angele Merkel koji snažno podupire štednju i fiskalnu disciplinu te se protivi novoj pomoći prezaduženim članicama EU, i laburista Diederika Samsoma, koji je skloniji politici francuskog predsjednika Françoisa Hollandea i vjeruje da se gospodarski rast mora stimulirati državnom potrošnjom. Ako se potvrde predviđanja izlaznih anketa, Rutteova Narodna stranka za slobodu i demokraciju (VVD) imala bi 41 zastupnika, a Samsomova Laburistička stranka 40 - čime bi obje za desetak zastupnika premašile i rezultate prošlih izbora i očekivanja koje su im davale predizborna istraživanja.
Frustracije iz Bruxellesa
Dvije su stranke prije izbora odbacile spekulacije da bi mogle završiti u velikoj koaliciji - no sada, kada bi zajedno u parlamentu od 150 zastupnika mogle imati natpolovičnu većinu, takva bi koalicija mogla postati izglednija, već i zbog toga što će većinu biti mnogo teže sastaviti s manjim strankama, koje su redom dobile manju podršku birača od očekivane.
Najveći gubitnik pritom je ekstremni desničar Geert Wilders, koji je u ožujku i srušio Rutteovu manjinsku liberalnu vladu. Wilders je tada procijenio da su birači sve frustriraniji zbog uplitanja Bruxellesa u nacionalnu ekonomiju i inzistiranja na smanjenju deficita i rezanju njihovih socijalnih prava, dok se istodobno za spašavanje prezaduženih država poput Grčke, Španjolske ili Portugala troše milijarde. Pri donošenju novog paketa štednje tada je poručio kako “ne želimo da naši umirovljenici krvare samo kako bismo ispunili diktate koji dolaze iz Bruxellesa”, a potom se i u kampanji otvoreno zalagao za izlazak Nizozemske iz Europske Unije i eurozone.
Populizam ne prolazi?
No, populizam mu se nije isplatio: u novom bi sazivu mogao imati samo 13 zastupnika, čak 11 manje nego dosad, i k tome četvrto mjesto dijeliti sa strankom Kršćansko-demokratski apel.
Loše je prošla i krajnje lijeva Socijalistička stranka, koja je glasala protiv pomoći Grčkoj i Španjolskoj i protiv fonda za pomoć prezaduženim članicama EU, a tijekom ljeta je vodila u anketama. Sada je na trećem mjestu s istih 15 zastupnika kao i na prošlim izborima.
'Najveća pobjeda u povijesti'
"Ostvarili smo najveću pobjedu u našoj povijesti. Po drugi put smo najjača stranka u zemlji. Već sutra krećem s prvim koracima za sastavljanje vlade", rekao je Mark Rutte u izjavi nizozemskoj televiziji, ali nije želi otkriti kojim će strankama prvo pristupiti u pokušaju stvaranja koalicije. " Nazvao sam maloprije Marka Ruttea i čestitao mu na pobjedi", kazao je čelnik laburista Diederik Samsom, priznajući poraz.