Nedjelja ujutro, kad dnevni list Bild objavljuje ankete, loš je dan čelnicima stranaka koje čine vladajuću koaliciju, zbog boja stranaka nazvanu "semafor".
Crveni socijaldemokrati (SPD) pali su na 17% ove nedjelje, Zeleni su na 14%, a žuti liberali na 6%. Demokršćani, koje čine CDU i bavarski CSU, najbolje kotiraju s 27%, a radikalno desna Alternativa za Njemačku (AfD) može računati na 22%.
Unutar EU uslijedile su burne reakcije zbog jačanja AfD-a koji želi, najblaže rečeno, prekinuti s praksom opravdavanja zbog nacističkog razdoblja. Povezivanje AfD-a s austrijskom Slobodarskom strankom FPÖ dodatno jača zabrinutosti. Dio analitičke zajednice, argumentirano, navodi da AfD nije ostvario veći izborni uspjeh i u jednom većem centru te kako i dalje funkcionira odbijanje koaliranja, što mu onemogućava dolazak na vlast.
CDU će pokleknuti
Izbori su održani u nedjelju, na kojima se očekivala pobjeda AfD-ova kandidata u Nordhausenu, gradu s nešto više od 40.000 stanovnika. Zabrinuti dio smatra da će CDU/CSU u nekom trenutku pokleknuti i pristati na koaliciju.
"Osam posto Nijemaca zastupa radikalno desničarske svjetonazore", pokazuje studija koju su za Zakladu "Friedrich Ebert" izradili stručnjaci Sveučilišta u Bielefeldu. Rast počinje 2021. godine, a prije je udio iznosio dva do tri posto. Porast ekstremno desnih svjetonazora bilježi se na planu nacionalizma, umanjivanja zločina nacionalsocijalista, mržnje prema strancima, antisemitizma, kao i tzv. socijalno-darvinističkih stajališta prema kojima postoje razlike u vrijednosti nečijeg života ovisno o porijeklu.
Napadi tjedno
"Bilježimo povećanje ciljanih napada na koncentracijske logore, poput vandalizma i ispisivanja nacističkih parola", kaže Clara Mansfeld iz Zaklade za očuvanje sjećanja na žrtve nacionalsocijalističkog režima u Hamburgu. "Prije dvije godine radilo se o incidentima koji su se događali jednom mjesečno, sada govorimo o napadima na tjednoj razini", kaže zamjenik direktora memorijalnog centra Buchenwald
Otklon udesno posljedica je pandemije te energetske krize koju je izazvala Rusija agresijom na Ukrajinu, a rezultirala je rastom inflacije. Studija američkog Nacionalnog zavoda ekonomskih istraživanja pokazala je da "složeniji osjećaj slabosti i tuge, umjesto ljutnje per se, pokreću porast populizma", što se može preslikati na rast radikalne desnice.