Drugi njemački terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Lubminu u sjeveroistočnoj njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern otvoren je u subotu u nazočnosti kancelara Olafa Scholza.
"Drago nam je što danas poduzimamo još jedan korak prema energetskoj sigurnosti u Njemačkoj", rekla je Manuela Schwesig, premijerka Mecklenburg-Vorpommern.
Štednja plina
Tanker s ukapljenim plinom pristao je 3. siječnja na prvi novoizgrađeni njemački terminal za ukapljeni plin (LNG) u Wilhelmshavenu, po prvi put od puštanja tog terminala u pogon sredinom prosinca. "U Wilhelmshaven je pristao tanker ‘Maria Energy‘ s oko 170 000 kubičnih metara ukapljenog plina iz SAD-a. Radi se o količini koja je dovoljna za godišnje potrebe preko 50.000 njemačkih domaćinstava", priopćila je energetska kompanija Uniper koje upravlja novoizgrađenim LNG terminalom.
Prema podatcima Savezne agencije za mrežne sisteme, potrošnja plina je u prvom tjednu ove godine bila 38% ispod prosjeka iz 2018-21. Kancelar Scholz najavio je da se prestaje s politikom ovisnosti i jednom izvoru energije i da teku pregovori i s Irakom kao mogućim dobavljačem plina.
Njemačka se prošle godine našla suočena s gubitkom jeftine ruske energije zbog čega se smatralo da će doći do zaustavljanja rasta pa i recesije. Posljednji podatci to opovrgavaju. Njemačko gospodarstvo poraslo je 1,9 posto u 2022. godini, poduprto pojačanom osobnom potrošnjom nakon ukidanja pandemijskih ograničenja, izvijestio je u petak statistički ured Destatis. Godinu dana ranije rast je bio 2,6 posto, a u odnosu na 2019. godinu veći za 0,7 posto.
Pad manji od 1 posto
"Golemi šokovi u ponudi koji nastavljaju mučiti njemačko gospodarstvo ostavili su traga. Uska grla u energetici, poluproizvodima i radnoj snazi – uvelike pogoršana ratom u Ukrajini – kočila su proizvodnju i potaknula inflaciju. Rast BDP-a 2022. bio je oko pola od 3,7 posto koliko se očekivalo prije početka rata," kaže Timo Wollmershäuser iz instituta Ifo. Njemački gubici u stvarnom dohotku, a time i bogatstvu za prošlu godinu procjenjuju se na gotovo 110 milijardi eura. Većina je tog novca otišla na kupnju skupljih energenata.
Mnogi ekonomisti više ne vide izglede za 2023. tako mračnima kao nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Iako je posljednjem kvartalu došlo do usporavanje rasta BDP-a, agencija dpa prenosi da će "recesija, koje su se dugo bojali, vjerojatno biti relativno blaga, a najnovije ekonomske prognoze predviđaju pad BDP-a manji od 1% u 2023. godini".