EU želi Ukrajini ‘srediti‘ zajam od 165 milijardi eura. Za najveći dio jamče tri države, i Hrvatska bi mogla jamčiti za više od milijardu

Njemačka, Francuska i Italija snosit će najveći dio tereta reparacijskog zajma Ukrajini. Prema dokumentima Europske komisije u koje je uvid imao Politico, svaka zemlja članica morat će se obvezati koliko će novca osigurati kao jamstvo na temelju BDP-a. Rusija je, naime, zaprijetila tužbom ako EU pokuša upotrijebiti njezinu zamrznutu imovinu kao pomoć Ukrajini.

Belgija bi u tom slučaju snosila najviše posljedica jer se većina zamrznute ruske imovine od 210 milijardi eura nalazi u belgijskoj depozitarnoj agenciji Euroclear. Zato je belgijski premijer Bart de Wever tražio jamstva da će zemlje članice stati iza Belgije. Ako jamstva ne budu osigurana, tada će Belgija blokirati prijedlog Komisije o korištenju reparacijskog zajma vrijednog 165 milijardi eura.

Jamstva će se izračunati na temelju bruto nacionalnog dohotka zemlje, pri čemu će Njemačka osigurati najveći iznos, od oko 52 milijarde eura. Francuska će jamčiti s oko 34 milijarde eura, a Italija s oko 25 milijardi eura. Hrvatska bi prema toj računici trebala jamčiti s 1,1 milijardom eura. Ovi iznosi mogli bi se povećati ako se zemlje prijateljski nastrojene prema Kremlju, poput Mađarske, odbiju pridružiti inicijativi. Zemlje izvan EU mogle bi uskočiti i pomoći, ako to žele, pokrivajući dio ukupnog iznosa jamstva. Primjerice, Norveška je bila spomenuta, ali je u međuvremenu ministar financija Jens Stoltenberg rekao da za Oslo to nije opcija.

Belgija je umjesto reparacijskog zajma predložila novo zajedničko zaduživanje EU. Međutim, Mađarska je u startu sasjekla taj prijedlog rekavši da bi to previše opteretilo njezinu državnu blagajnu. Njemački kancelar Friedrich Merz požurio je prošlog tjedna u Bruxelles uvjeriti De Wevera da će Njemačka uistinu osigurati 25 posto jamstva. Sastanak na kojem će se odlučivati o ovom prijedlogu održat će se 18. prosinca.

Ukrajina se sljedeće godine suočava s proračunskim manjkom od gotovo 72 milijarde eura i, ako ne osigura novu financijsku pomoć, bit će prisiljena smanjivati javnu potrošnju. Predloženi reparacijski zajam predviđa 115 milijardi eura za financiranje ukrajinske obrambene industrije tijekom pet godina, dok bi 50 milijardi eura bilo namijenjeno za pokrivanje proračunskih potreba Kijeva. Preostalih 45 milijardi eura iskoristilo bi se za otplatu zajma koji je G7 lani izdao Ukrajini. Sredstva će se isplaćivati u šest rata, a Komisija ističe da će biti uspostavljen sustav provjera i ravnoteža da bi se spriječila zloupotreba sredstava i osigurala njihova pravilna distribucija.