Prije rata u Ukrajini oko 55 posto plina Njemačka je dobivala iz Rusije, a sad još oko 35 posto. Više od polovice građana grije se na plin. O uvoznom plinu ovisni su industrijski giganti poput BASF-a, a ako kemijski koncern prestane s radom, mnogi će ostati bez sirovina i dijelova za svoje proizvode.
Nervoza raste uoči ponedjeljka, kada počinje redovno godišnje održavanje plinovoda Sjeverni tok 1. Svake godine zatvori se na deset dana. Hoće li ga Vladimir Putin ponovno otvoriti?
Za razliku od Hrvata koji su rođeni u krizama, Nijemci su jako osjetljivi na inflaciju, rekordne skokove cijena goriva, moguće zatvaranje tvornica i rast nezaposlenosti u slučaju da zemlja naprasno ostane bez ruskog plina. U roku od godinu dana, cijena plina u svibnju skočila je za 55,2 posto, struja je 21,5 posto skuplja, a dizel 52 posto, piše utjecajni tjednik Der Spiegel. Suncokretovo ulje skuplje je za 65,2 posto, a tjestenina za 33,2 posto. Tko živi od minusa i pretače s jedne kartice na drugu, svejedno mu je.
Pripremajući vladu i javnost na tešku jesen, njemački kancelar Olaf Scholz prije nekoliko dana održao je sastanak s poslodavcima i sindikatima, pozvavši ih na suradnju po uzoru na sličan potez velike koalicije socijaldemokrata i demokršćana u krizi 1967.
"Aktualna kriza neće se okončati za nekoliko mjeseci", poručio je Scholz. "Rat u Ukrajini, pandemija korone, poremećeni lanci opskrbe, rast cijena energenata, inflacija. Njemačka se suočava s povijesnim izazovom, moramo se pripremiti na to da se ova situacija neće promijeniti u dogledno vrijeme", upozorio je Scholz. Cilj sastanka je dogovoriti sa sindikatima da smanje pritisak na povećanje plaća kako ne bi hranili spiralu inflacije.
Kako smanjiti troškove
U međuvremenu se političari i institucije natječu tko će izaći s originalnijom idejom o uštedi energije. Berlinski liberal (FDP) Sebastian Czaja predložio je ukidanje atraktivne noćne rasvjete za Brandenburška vrata. Predlaže da znamenitosti budu osvijetljene samo do ponoći. "Mora li kupola Reichstaga biti osvijetljena cijelu noć?", pita političar.
Brojni gradovi i općine u Njemačkoj već su odlučili kako će smanjiti troškove. Bavarski Augsburg više neće noću osvjetljavati svoje povijesne zgrade, prigušit će uličnu rasvjetu te dodatno sniziti ionako sniženu temperaturu u vanjskim bazenima.
Kompanija Vonovia, najveći vlasnik stanova za iznajmljivanje, najavila je da će smanjiti grijanje noću. Münchenski bazeni smanjuju temperaturu vode na 22 Celzijeva stupnja, što su učinili i mnogi drugi gradovi. Nürnberg zatvara tri od četiri unutarnja bazena u ljetnim mjesecima i produljuje rad vanjskih bazena do kraja rujna. U mnogim mjestima djelomično se gase ili prigušuju ulična svjetla, koja često čine najveći udio u potrošnji električne energije u naselju.
Mnogi gradovi i općine već štede na kontroli temperature u državnim i javnim zgradama. Klimatizacije se namještaju na višu temperaturu nego prije, javlja Spiegel, zimi bi sobne temperature trebale biti stupanj do dva niže. Tako će se napraviti i u zgradi Bundestaga.
Na izmaku energije
Ministar gospodarstva Robert Habeck u petak je pozvao savezne države da ulože veće napore u štednju energije. Na saveznoj razini postojao je propis da se održava radna temperatura od 6 do 23 sata: čak i najvjerniji službenici do 20 sati većinom odu kući.
Ali i građani će morati podnijeti svoj teret.
"Ovo će biti teško, a nekima i preteško", rekao je Habeck. Njemačka je na testu. "To će rastegnuti društvenu solidarnost do krajnjih granica, a vjerojatno i dalje".
Bundesrat je u petak donio Zakon o energetskoj sigurnosti, koji vladi daje mogućnost preuzimanja kontrole nad opskrbom plina. Zakon će stupiti na snagu u ponedjeljak, rekao je Habeck.
Praktički od prvoga dana ruske invazije na Ukrajinu, njemačka vlada priprema se na potencijalno isključenje plina iz Rusije. No, oporba kritizira vladu da nije učinila dovoljno. Šef CSU-a Markus Söder optužio ju je za neuspjeh. "Njemačka je na izmaku energije, pred nama su hladne zime. Zemlja će se suočiti s gospodarskim infarktom ako plin prestane teći", rekao je bavarski premijer na stranačkoj konferenciji u Ingolstadtu.
Više nisu u strahu samo siromašni, nego i srednja klasa. Glavna zadaća savezne vlade je osigurati tople stanove, energiju, radna mjesta i pristupačnu hranu, ističe bavarski premijer. "Vlada koja to ne učini ustvari je zakazala", upozorio je.
Vlada već donijela mjere
Söder je ponovno pozvao na niže poreze na energiju, smanjenje PDV-a na namirnice i veće naknade zaposlenima za prijevoz. Osim toga, financijski bi se morali rasteretiti i umirovljenici i studenti koji su izostali iz prethodnog paketa olakšica savezne države. Lider ljevice Martin Schirdewan usprotivio se apelima vlade građanima da ograniče potrošnju. Nije stvar u tuširanju hladnijom vodom i smanjenju grijanja, ističe. Schirdewan je pozvao na ograničenje cijena energije i ciljanu potporu kućanstvima s niskim primanjima, od 125 eura mjesečno plus 50 eura za svakog člana kućanstva. To bi se financiralo od ekstraprofita naftnih i plinskih kompanija.
Kancelar Olaf Scholz istaknuo je da se Njemačka priprema za nestašicu u jesen i zimu. Dugoročno, Njemačka se mora osamostaliti od uvoza fosilnih goriva. Scholz je rekao da su zakoni o širenju obnovljivih izvora energije usvojeni "brzinom koja dosad nije viđena u Njemačkoj".
Vlada je već donijela mjere koje će rasteretiti prosječno kućanstvo za oko 1000 eura godišnje, na tri mjeseca uvedena je karta za javni prijevoz za samo 9 eura, država je sponzorirala dio povećanja cijene goriva, također do kraja kolovoza: no to sve nije dovoljno.
U 2021., dakle prije rata u Ukrajini i prije inflacije, Njemačka je imala 13,8 milijuna siromašnih, gotovo svaki četvrti Nijemac svoje financijsko stanje smatra napregnutim. Država će i dalje morati uskakati s pomoći, ali o tome odakle uzeti novac nema suglasnosti u vladajućoj koaliciji. Socijaldemokrati i Zeleni su za porez na bogate, čemu se FDP oštro protivi. Netko će morati platiti cijenu rata, ako ne bogati, onda siromašni.