Njemačka i Nizozemska predvode skupinu država članica Europske unije koje se protive zahtjevima Francuske da se Kijevu ograniči kupnja američkog naoružanja sredstvima osiguranima zajmom EU-a vrijednim 90 milijardi eura, doznaje Politico.
Iako su čelnici država članica na samitu Europskog vijeća koji se održao u prosincu 2025. postigli dogovor o financijskoj pomoći Ukrajini, nakon ovotjednog prijedloga Europske komisije slijede naporni pregovori o formalnim uvjetima financiranja.
U središtu spora je Pariz, koji nastoji spriječiti odljev europskog novca u Ameriku. Francuski predsjednik Emmanuel Macron inzistira na povlaštenom položaju europske vojne industrije radi jačanja obrambenih kapaciteta Unije, čak i ako bi to ograničilo mogućnost Ukrajine da odmah nabavi opremu nužnu za obranu od ruskih snaga.
S druge strane, većina zemalja predvođena Berlinom i Haagom smatra da Kijevu treba omogućiti veću slobodu u raspolaganju financijskim paketom. Prema dokumentima u koje je uvid imao Politico, zagovornici liberalnijeg pristupa ističu da prioritet mora biti hitna nabava sredstava za obranu, neovisno o podrijetlu proizvođača.
Dugogodišnje nesuglasice o uključivanju Washingtona u programe nabave obrane EU-a kulminirale su nakon najava administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem vojnom preuzimanju Grenlanda, što je dodatno produbilo jaz u Sjevernoatlantskom savezu.
Kritičari upozoravaju da bi francusko inzistiranje na strogoj klauzuli "Kupujmo europsko" (Buy European) vezalo ruke Kijevu i ograničilo njegovu sposobnost da se brani od ruske agresije.
"Ukrajini je hitno potrebna oprema proizvedena u trećim zemljama, posebice američki sustavi protuzračne obrane i presretači, streljivo i rezervni dijelovi za zrakoplove F-16 te kapaciteti za udare dugog dometa", stoji u pismu nizozemske vlade upućenom članicama EU-a, čiji sadržaj prenosi Politico.
Iako većina zemalja, uključujući Njemačku i Nizozemsku, načelno podupire klauzulu "Kupujmo europsko", francusko nastojanje da se program ograniči na tvrtke iz EU-a trenutačno podržavaju samo Grčka i Cipar. Prema navodima više diplomata upoznatih s tijekom razgovora, Cipar pritom nastoji zadržati neutralan stav s obzirom na to da predsjeda Vijećem EU-a.
Njemački ministar vanjskih poslova: ‘Saveznici u NATO-u moraju surađivati‘
Podsjetimo, čelnici EU-a prošlog su se mjeseca usuglasili oko izdavanja zajedničkog duga u iznosu od 90 milijardi eura za pomoć Ukrajini. Taj je model odabran nakon što su Belgija i još nekoliko članica zaustavile zaseban plan o mobilizaciji zamrznute ruske državne imovine.
Očekuje se da će više od dvije trećine sredstava Europske komisije biti usmjereno na vojnu potrošnju, dok će ostatak služiti kao potpora proračunu, navode diplomati brifirani o raspravama, objavio je Politico.
S obzirom na to da će Komisija za nekoliko dana i službeno predstaviti plan, europske prijestolnice pokušavaju utjecati na njegove najosjetljivije dijelove.
Njemačka je napravila otklon od francuskog stajališta, predloživši da se nabava oružja otvori i za obrambene tvrtke iz zemalja izvan EU-a.
"Njemačka ne podupire prijedloge kojima se nabava iz trećih zemalja ograničava na određene proizvode. Zabrinuti smo da bi to nametnulo pretjerana ograničenja Ukrajini u njezinoj obrani", stoji u pismu koje je Berlin u ponedjeljak uputio europskim prijestolnicama, a u koje je uvid imao Politico.
Nizozemska je otišla korak dalje, predloživši da se najmanje 15 milijardi eura namijeni isključivo za kupnju stranog naoružanja koje trenutačno nije dostupno u Europi. Nizozemska vlada u svom dopisu upozorava da europska obrambena industrija "trenutačno nije u stanju proizvesti ekvivalentne sustave ili to ne može učiniti u potrebnom vremenskom okviru".
S druge strane, francuski protuargument temelji se na tezi da bi Bruxelles trebao izvući maksimalnu ekonomsku i stratešku korist iz sredstava namijenjenih Ukrajini, potičući vlastitu proizvodnju.
Kritičari upozoravaju da bi jačanje ukrajinske obrane protiv Rusije trebalo imati apsolutni prioritet nad svim ostalim ciljevima. "Vrlo je frustrirajuće. Gubimo fokus s našeg cilja, a naš cilj nije poslovanje", izjavio je treći diplomat EU-a uključen u razgovore.
Iako Pariz snažno zagovara svoje stajalište, drugi diplomat ističe kako se potencijalni francuski veto može lako zaobići, s obzirom na to da se o prijedlogu odlučuje običnom većinom glasova država članica, objavio je Politico.
Dodatne kontroverze izaziva i prijedlog Berlina. Iako se Njemačka protivi francuskom protekcionizmu, istodobno sugerira uvođenje povlaštenog tretmana za tvrtke iz onih zemalja koje su pružile najveću financijsku potporu Ukrajini. Takav bi model izravno pogodovao njemačkoj industriji, s obzirom na to da je Berlin jedan od najvećih donatora Kijeva.
"Njemačka zahtijeva da se logika nagrađivanja snažne bilateralne potpore primijeni i na države članice", stoji u pismu Berlina. Diplomati taj potez tumače kao pokušaj poticanja njemačkih tvrtki, ali i kao sredstvo pritiska na druge zemlje da povećaju financijska izdavanja za Ukrajinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....