Njemačku se dugo smatralo pogonskom snagom Europe.
Ali nakon što su je paralizirali štrajkovi željezničkih radnika ljutitih zbog plaća i uvjeta rada, u kombinaciji s prosvjedima poljoprivrednika diljem zemlje koji traju već osam dana, Njemačka se ubrzano pretvara u ‘bolesnika Europe‘, piše Daily Mail.
Probleme Njemačke dodatno komplicira činjenica da njome upravlja trostranačka koalicija predvođena kancelarom Olafom Scholzom koja se ne može dogovoriti ni oko čega, a ta inercija ide na ruku ekstremističkoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD).
Zbog neodlučnosti, unutarnjih previranja i međusobnog okrivljavanja u vezi sa štrajkovima, prosvjedima i problemom useljenika tijekom ‘njemačke zime nezadovoljstva‘, analitičari predviđaju da će krajnja desnica ostvariti dobar rezultat na izborima kasnije ove godine.
David Young, doseljenik koji živi u Dusseldorfu, bijes i frustraciju onih koji žive u Njemačkoj i koji su ogorčeni štrajkovima, sažeo je u nekoliko riječi.
‘Kada su traktorima blokirali grad, nastao je kaos. Ljudi još uvijek imaju ponešto suosjećanja za poljoprivrednike, ali vrlo malo ljudi podržava štrajk željezničara. Imaju dobar ugovor, a ono što traže čini se nerazumnim. Za razliku od većine radnika, oni mogu otići u mirovinu sa 63, a ne sa 67 godina, tako da ljudi s kojima sam razgovarao nemaju osjećaj da je željezničarima jako teško.‘
Odvjetnik Jakob Unger iz Münchena rekao je da će štrajkovi izazvati velike probleme ako se oduže.
‘Ako se štrajkovi željeznica nastave, bit će puno problema. Mnogi ljudi koriste željezničku mrežu, ne samo zbog posla, već i zbog putovanja zemljom. Čudno je vidjeti fotografije praznih perona. Ako se ovo nastavi u veljači i ožujku, Vlada će biti u problemu.‘
Ovaj tjedan je njemačka željeznička mreža, inače poznata po učinkovitosti, praktički stala, a užurbana željeznička čvorišta u Kölnu, Berlinu i Frankfurtu, opustjela su.
Najhrabriji putnici su po cičoj zimi na peronu čekali i do sat vremena da se ukrcaju u jedan od rijetkih regionalnih vlakova koji još voze.
Da stvar bude gora, oni koji su automobilom pokušali doći na posao, naišli su na autoceste koje su blokirali poljoprivrednici u štrajku i vozači kamiona.
A uz liječnike koji također prijete štrajkom sljedeći tjedan, Njemačka se nalazi usred ‘zime nezadovoljstva‘ koja je započela kada su poljoprivrednici svojim strojevima blokirali gradove.
Poljoprivrednici prosvjeduju zbog ukidanja subvencija za gorivo, dok željezničari traže smanjenje broja sati rada - ali bez smanjenja plaća.
Joachim Rukwied, predsjednik udruge njemačkih poljoprivrednika, rekao je da zemlju vode ljudi koji ‘nikada nisu radili i nikada se nisu oznojili‘.
Članovi udruge kažu da neće odustati od masovnih prosvjeda, a nakon tjedan dana kaosa na cestama, kancelar Scholz pristao je na postupno smanjenje subvencija umjesto da ih odmah prekine.
Scholz, koji je preuzeo dužnost od Angele Merkel 2021., rekao je da se smanjenja subvencija provode kako bi se uštedjelo gotovo milijardu eura iz vladinog proračuna.
Podjeke unutar vladajuće koalicije komentirao je i ministar poljoprivrede Cem Özdemir. Upozorio je da sve veći broj razmirica pokazuje da se u zemlji pojavljuje ‘opasna podjela‘.
Özdemir, inače član Zelene stranke, rekao je da se oni koji žive u ruralnim područjima osjećaju zapostavljeno i da sve odluke donose stanovnici gradova i oni što žive u ‘berlinskom mjehuru‘ koji nisu u doticaju s onim što obični Nijemci žele.
Štrajkovi željezničara, koji su počeli u srijedu, izazvali su kaos diljem zemlje. Mreža koju vodi Deutsche Bahn obustavila je sve svoje linije.
Claus Weselsky, čelnik željezničkog sindikata GDL-a, upozorio je da će biti daljnjih akcija nakon što večeras završi trodnevni štrajk.
Sindikat želi smanjenje radnih sati s 38 na 35 tjedno – ali bez smanjenja plaće.
Kako bi prebrodio val štrajkova, kancelar Scholz se oslanja na podršku kolega iz koalicije: šefa Zelenih Ricarda Langa i čelnika federalnih demokrata Christiana Duerra.
Ali otkad su nevolje počele, prisutnost krajnje desničarskih i neonacističkih skupina na nekoliko poljoprivrednih prosvjeda izazvala je bojazan da bi prosvjede mogli preoteti protuvladini ekstremisti.
AfD je sve jači, a ankete pokazuju porast podrške pa izglede da bi nakon izbora u studenom mogli doći na vlast.
Prošle godine, pod vodstvom Tina Chrupalle, stranka je kapitalizirala nelagodu stanovništva zbog mnogo imigranata - njih čak 350.000 - koji su podnijeli zahtjev za azil. To je povećanje od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Mnoge zajednice diljem zemlje muče se da udome sve migrante, a čak je i kancelar Scholz priznao da ih ‘dolazi previše‘.
Manfred Güllner, direktor instituta za ispitivanje javnog mnijenja Forsa, rekao je da val štrajkova jača potporu AfD-u.
Druge stranke, kao što su Treći put i Slobodni Sasi, također su sve jače.
Na traktore koji sudjeluju u prosvjedima, AfD je stavio natpise: ‘Naši poljoprivrednici prije svega‘ i ‘Njemačka treba nove izbore‘.
Björn Höcke, kontroverzni čelnik AfD-a u istočnoj državi Thüringen, na svojoj je Facebook stranici napisao: ‘Sugrađani, vidimo se na cestama!‘ Inače, Höckea je njemački Ured za zaštitu ustava označio kao ekstremistu.
AfD, koji u anketama stoji najbolje do sada i kotira bolje od triju vladajućih stranaka u koaliciji, nada se da će dobro proći na trima državnim izborima ove godine.
Scholz je poručio Nijemcima da ‘nitko ne bi trebao imati iluzija‘ o situaciji u kojoj se zemlja nalazi.
Otkako je počeo prijepor, bijesni farmeri, koji su stvorili velike probleme za građane Berlina i drugih velikih gradova, ne pokazuju naznake popuštanja.
Očekuje se da će ih više od 1.500 danas izazvati kaos u Frankfurtu, inače financijskom središtu zemlje.
Ono što prosvjednici nazivaju ‘Tjednom hrabrosti‘, zahvatilo je svih 16 saveznih država Njemačke.
Britanci su navikli na štrajkove, ali Njemačka nije doživjela ovako masovne prosvjede još od Drugog svjetskog rata.
Politički stručnjaci vjeruju da će se Scholzova stranka lijevog centra održati na vlasti, ali što duže štrajkovi ranjavaju zemlju, to više slabi njegova vlast.
Glavni željeznički sindikat vjerojatno neće pristati na kompromis. Čelnik sindikata Weselsky kaže: ‘Ako ne dobijemo ništa do petka, napravit ćemo pauzu i krenuti u sljedeću fazu akcije.‘
Strojovođe teretnih vlakova također štrajkaju do petka, zbog čega su ugroženi opskrbni lanci, jer se gotovo jedna petina njemačkog teretnog prometa odvija željeznicom.
Na kolodvoru u Kölnu, željeznički radnik Raymond Geisler rekao je lokalnoj novinskoj postaji da su im hitno potrebni novi strojovođe: ‘Ne možemo nastaviti tjerati osoblje koje imamo da radi do maksimuma. Potrebna su nam inteligentna rješenja kako bismo dugoročno popunili ovu prazninu. A to ćemo uspjeti samo ako ovi poslovi ljudima budu privlačni.‘