Pravni okvir za sankcije protiv onih koji ugrožavaju suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine postoje već deset godina i "trenutačno su sve opcije na stolu", izjavio je u utorak glasnogovornik Europske komisije Peter Stano.
Ministri vanjskih poslova država članica u ponedjeljak su raspravljali o stanju u BiH, a Njemačka je pozvala da se razmisli o mogućnosti sankcija protiv onih koji potkopavaju državne strukture.
"Što se tiče sankcija, nemam što novo izvijestiti. Mogu samo podsjetiti da imamo okvir za sankcije još od 2011. godine. Ministri su raspravljali o situaciji u svjetlu nedavnih događaja, secesionističke retorike, neprihvatljive retorike podjela i nekih poteza koji potkopavaju jedinstvo državnih institucija. Sve su opcije trenutačno na stolu", odgovorio je Stano na novinarsko pitanje priprema li Europska služba za vanjsko djelovanje moguće uvođenje sankcija protiv čelnika Republike Srpske.
Vijeće je još u ožujku 2011. donijelo odluku koja omogućava sankcioniranje onih koji ugrožavaju ugrožavaju suverenitet, teritorijalnu cjelovitost, ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas rekao je u ponedjeljak nakon sastanka ministara vanjskih poslova kako je pozvao da se razmisli o mogućnosti sankcija protiv onih koji potkopavaju državne strukture u BiH.
Chollet: Ne želimo destabilizaciju
Savjetnik američkog državnog tajnika Derek Chollet, koji boravi u još jednoj diplomatskoj misiji u BiH, kazao je u utorak kako SAD pozorno prate zbivanja u toj zemlji jer ne žele dopustiti njenu destabilizaciju niti ugrožavanje mira.
Chollet slovi za dobrog poznavatelja stanja u BiH jer je svojedobno bio dio tima američkog mirovnog posrednika Richarda Holbrookea, kreatora Daytonskog sporazuma, a sada je viši savjetnik državnog tajnika SAD-a Anthonyja Blinkena.
U trodnevnom posjetu BiH boravi u jeku političke krize koja potresa tu zemlju zbog planova vlasti u Republici Srpskoj da donesu odluke koje bi de facto dovele do izdvajanja tog entiteta iz ustavnopravnog poretka BiH, čiji je sada dio.
"Pozorno pratimo stanje u BiH", kazao je Chollet u intervjuu za televiziju N1 ističući da Washington ima učinkovite mehanizme kojima može sankcionirati osobe odgovorne za potkopavanje mira i stabilnosti BiH, no želi da se sadašnji problemi riješe dijalogom i dogovorom.
Chollet je u ponedjeljak iza zatvorenih vrata, zajedno s posebnim američkim izaslanikom za zapadni Balkan Gabrielom Escobarom, razgovarao s čelnicima HDZ BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem, a u srijedu se sastao s predstavnicima vjerskih zajednica u zemlji.
Čović i Izetbegović potvrdili su kako je na dnevnom redu bila izmjena izbornog zakona, ali i kako razgovor s Cholletom i Escobarom nije doveo ni do kakvih promjena u poznatim stajalištima vladajuće hrvatske i bošnjačke stranke.
"Oni (SAD) i dalje očekuju da se ja i Čović dogovorimo", kazao je Izetbegović novinarima.
Chollet je u srijedu pozvao na razgovor i čelnike islamske te židovske zajednice u BiH kao i Katoličke crkve.
Na sastanku je bio nadbiskup koadjutor vrhbosanski Tomo Vukšić, koji je za Hinu kazao kako je to bila prilika da svatko iznese svoje poglede na sadašnje stanje i izazove. Nije želio posebice komentirati sadržaj tih razgovora, no poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović bio je nešto rječitiji kazavši novinarima kako su on, kao i nadbiskup Vukšić te predsjednik Židovske zajednice Jakob Finci, poslali zajedničku poruku da je najvažnije sačuvati mir kao pretpostavku dijaloga.
Finci: Preživjeti izbore 2022. pa onda izmjene
"Kada imamo mir i znamo da nitko taj mir neće narušiti, onda je potrebno otvoriti dijalog između naših lidera da razgovaraju o interesima ove zemlje i naroda koji žive na ovom prostoru.... To je poruka koju smo poslali", izjavio je Kavazović dodajući kao je SAD prijatelj BiH koji je spreman pomoći.
Čelnik Židovke zajednice Finci pojasnio je pak kako su na dnevnom redu bila i pitanja izborne reforme, a da je jasno da se tu BiH vrti u krug jer međunarodna zajednica očekuje domaća rješenja, a njih nema.
Finci je, zajedno s Dervom Sejdićem, prije 12 godina tužio BiH jer im je kao pripadnicima nacionalnih manjina onemogućeno kandidirati se za članove Predsjedništva BiH i zastupnike u Domu naroda parlamenta BiH. Iako je Europski sud za ljudska prava još 2009. presudio kako su oni doista diskriminirani, ta presuda do danas nije provedena, a u međuvremenu se pojavio i problem biranja predstavnika hrvatskog naroda u ta tijela vlasti.
Finci je kazao kako ne vjeruje da je u napetom i krizom opterećenom ozračju, kakvo sada vlada u BiH, moguće postići dogovor o izmjenama izbornih pravila te smatra da bi po postojećim pravilima trebalo provesti izbore planirane za jesen iduće godine.
"Sada valja naći optimalan način da preživimo izbore 2022. i da nakon toga u smirenoj atmosferi pristupimo izmjeni izbornog zakona i ustava", kazao je Finci.
Njegova je poruka kako se zbog toga ne bi trebao nitko buniti te da se i drugi mogu još malo strpjeti kada već on i Sjedić punih 12 godina čekaju da netko ispoštuje njihova prava.
