Laboratoriji u Njemačkoj su preopterećeni, potrebno ih je rasteretiti, pa tamošnje bolnice sve češće svoje osoblje testiraju brzim i jeftinim antigenskim testom. No, njegova pouzdanost je upitna, javlja Deutsche Welle u svom video prilogu.
- Dobra strana brzog testa je da imamo rezultat za 30 minuta, da je relativno pouzdan i jednostavan za rukovanje. To je velika prednost brzog testa, ali on ima i svoje mane. Recimo, zna se da mu je osjetljivost manja, to se mora reći. PCR-test je zlatni standard i precizniji je od brzog testa, rekao je ravnatelj berlinske bolnice Bethel Hans Weigeldt.
Dakle, brzi testovi su zapravo hod po rubu između pouzdanosti i primjenjivosti. I za brze testove važi da ih provoditi smije samo školovano medicinsko osoblje, a to iziskuje puno vremena i novca te znači da to ne može raditi svatko kod kuće.
Neki medicinski radnici, poput Yvesa Borrmanna, kritički gledaju na antigenski test.
- Mi bismo, kao osoblje, radije nastavili raditi s PCR-testovima jer su oni osjetljiviji, ali shvaćam da su laboratoriji dosegnuli svoje granice i da su nam potrebniji za pacijente koji dolaze sa simptomima za koje nam trebaju brzi odgovori imaju li ili nemaju koronu, kaže Borrmann.
Umjesto PCR-testa, napominje Deutsche Welle, kod zdravstvenog osoblja u Njemačkoj bi se češće trebali raditi brzi antigenski testovi, ali ne bi trebalo očekivati njihovu masovnu upotrebu izvan bolnica.
Podsjetimo, upravo je danas na 12 lokacija u Zagrebu počelo besplatno brzo antigensko testiranje na koronavirusu organizaciji zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo i u suradnji s gradskim domovima zdravlja.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je da su na svih 12 punktova danas i sutra popunjeni termini, po 1200 ljudi. Najavio je da za početak idu sa 60.000 testova, a ovisno o interesu građana povećavat će taj broj.