U utrci za pronalaženje cjepiva protiv koronavirusa sudjeluje preko 170 laboratorija, piše Deutsche Welle. Njih sedam je stiglo do završne faze kliničkog testiranja. Procesi koji inače traju godinama sada se odvijaju rekordnom brzinom. Jer radi se o životu i smrti, novcu i moći.
Ali, može li uopće biti riječi o bilo kakvim lovorikama?Je li cjepivo zaista rješenje za sve, kao što se često govori u javnim raspravama?
„Osobno bih bio zadovoljan kada bi postojalo sigurno cjepivo, koje se mora osvježiti svake dvije godine, ali koje bi imalo snažan utjecaj na tok bolesti", kaže poznati njemački imunolog Thomas Kamradt.
„Možda cjepivo neće spriječiti hunjavicu ili druge lakše simptome. Međutim, najmanje što se očekuje jest da spriječi respiratornu insuficijenciju i teška oštećenja organa. Ako bi cjepivo samo uspjelo pretvoriti tijek bolesti koji vodi smrti u blaži oblik, to bi za mene bio uspjeh. Sve više od toga bio bi vrlo veliki uspjeh", kaže Kamradt u razgovoru za DW.
Da nije prebrzo?
Razvoj cjepiva je i prvoklasno političko pitanje. Rusija je požurila odobriti cjepivo, a američki predsjednik Donald Trump vjeruje da američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) namjerno koči rad na razvoju cjepiva, kako bi spriječila da se predsjednik prije isteka mandata pokaže kao uspješan borac protiv pandemije.
Thomas Kamradt, koji je direktor Instituta za imunologiju na Sveučilišnoj klinici u Jeni i predsjednik Njemačkog društva za imunologiju, kaže da nije skeptičan već „oduševljen" brzinom kojom se radi na cjepivu.
Inače, potrebno je po desetak godina dok neko cjepivo uđe u masovnu proizvodnju, a rekorder je za sada cjepivo protiv ebole koje se pojavilo nakon pet godina rada.
„A sada je sve još brže", kaže Kamradt, dodajući da se ipak nije krenulo od nule jer je već poznato koji protein je dobar odgovor na SARS-viruse i da su kineski znanstvenici još u siječnju na internet postavili sekvencu virusa.
„Brzinu čitavog procesa povećava što koraci, koji su inače išli jedan za drugim, sada idu paralelno. Na primjer, već sada se stvaraju proizvodni pogoni za cjepiva koja možda nikada neće postojati", navodi ovaj znanstvenik.
„Međutim, ni u kojem slučaju se ne smije dogoditi da sigurnosna testiranja postanu labavija nego inače! Koliko god je situacija teška, ipak su simptomi kod 80 posto ljudi, ako ih uopće imaju, prilično slabi. To znači da, ako se protiv nečeg takvog cijepim, moram biti vrlo siguran da neće nastati nikakva šteta! Na kraju krajeva, cjepivo dajemo zdravim ljudima", upozorava Kamradt.
„Imunitet krda - kameno doba"
Komentirajući pojedina zalaganja da se društvo prokuži, to jest da se zaraza ciljano lagano širi kako bi se stekao imunitet krda, njemački imunolog kaže: „Ako pogledate kolike bi stope zaraze bile potrebne i kolika bi bila smrtnost, onda je to metoda iz kamenog doba."
Nedavna vijest iz Hong Konga da je moguće dvaput se zaraziti koronavirusom učinila je raspravu izlišnom: „Sada moramo polaziti od toga da imunitet ne traje doživotno. Zato se nadam da se nitko više neće zalagati za imunitet krda. Imunitet krda se postiže cijepljenjem", kategoričan je Kamradt.
On pred ovu jesen preporučuje cijepljenje protiv gripe. „S jedne strane, zbog osobne zaštite, jer još uvijek ne znamo hoće li imunosni sustav zbog gripe toliko oslabiti da će postati podložniji covidu. S druge strane, da se ne bi preopteretio zdravstveni sustav. I gripa je također povezana s određenom smrtnošću. Simptomi mogu biti slični, tako da u bolnici nije moguće odmah razlikovati radi li se o gripi ili covidu-19."
Kada i ako cjepivo protiv korone stigne, Kamradt se nada da će biti efikasno kod starijih ljudi. „Onda bi cjepivo najprije trebali dobiti stariji ljudi i oni koji već imaju zdravstvenih problema. Također i oni koji su naročito izloženi i kod kojih postoji visok rizik da bi mogli proširiti virus. Mlad, zdrav čovjek koji živi u šumskoj kolibi, vjerojatno je posljednji koji bi trebao biti cijepljen", zaključuje imunolog u razgovoru za Deutsche Welle.