Sati i sati čekanja, neki mediji pišu o 12, neki o 15 sati čekanja pred Karavankama. U pomoć zatečenima, pri čemu se uglavnom radilo o njemačkim turistima na povratku s Jadrana, je uskakao i Crveni križ, piše Deutsche Welle.
Njemački dnevnik Die Welt piše o razlogu povećanja kolona, koje su i prethodnih dana bile pozamašne, ali su u noći sa subote na nedjelju poprimile dramatične razmjere.
"Dobrobit ljudi je najvažnija"
"U subotu je Austrija zbog rastućeg broja novih slučajeva zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj pooštrila kontrole. Sada nisu dužni samo austrijski građani koji se vraćaju iz Hrvatske pokazati negativni test ili otići na dva tjedna u karantenu nego se i svi oni koji su u tranzitu moraju prijaviti i ispuniti određeni formular", piše Die Welt o razlozima velikih gužvi.
Na kraju je stvar očito prijetila ugrožavanjem ljudi u kolonama pa je osobno premijer savezne pokrajine Koruška Peter Kaiser naložio povratak na "odmahivanje rukom" pogranične policije tj. propuštanje onih koji su u tranzitu. "Najvažnija je dobrobit ljudi", citira Die Welt koruškog premijera.
List citira i jednog njemačkog turista koji se prije polaska kući iz Hrvatske informirao o stanju na cestama na internetu gdje nije pronašao nikakve informacije o uvođenju dodatnih kontrola. Unatoč tomu je čekao od subote u 17:30 do nedjelje ujutro u 7:30. "Atmosfera među onima koji su čekali na granici je bila djelomice agresivna", kaže on.
Korona i Balkan
O agresijama jedne druge vrste, naime o onima koje su stalni pratioci naroda jugoistočne Europe, govori jedan članak minhenskog dnevnika Süddeutsche Zeitung (SZ). U njemu se i poznate predrasude koje žitelji središnje i zapadne Europe gaje o stanovnicima tog, pomalo mističnog područja zvanog Balkan povezuju s aktualnom problematikom pandemije koronavirusom.
Nakon što je izdano upozorenje za putovanja u određene dijelove Hrvatske, počelo se govoriti o središtima partijanja na obali kao o mogućim izvorima novog širenja zaraze, prenosi DW.
"Neobuzdana potreba za slavljenjem i Balkan, to su dva pojma koji idu zajedno." Počelo se govoriti i o "problematičnim tipovima ponašanja". "Ljudi tamo dolje se, kako je poznato, rado ljube prilikom susreta, rado slave u povećim grupama. Slično se govori kad je u pitanju Italija ili Španjolska.(...) Lako je u nekontroliranom ponašanju žitelja Balkana pronaći razlog zbog kojeg se koronavirus širi. To su društva koja pravila općenito, a posebice pravila o koroni ne uzimaju toliko ozbiljno koliko bi trebali", navodi SZ.
Osloboditi se vladavine najgorih
U nastavku članka SZ ukidanje strogih mjera borbe protiv koronavirusa u lipnju povezuje s parlamentarnim izborima u Srbiji i Hrvatskoj, ali i početkom turističke sezone. U nastavku se spominju i neredi nakon izbora u Srbiji upereni protiv predsjednika Aleksandra Vučića (kojeg se u više navrata pogrešno naziva premijerom) koji su, kako se navodi, ponovno probudili tezu o Balkanu kao "bačvi baruta".
Članak se nakon toga bavi nezadovoljstvom, ne samo političarima na Balkanu nego i u Bruxellesu. "EU je izigrala svoje principe", citira članak hrvatsku spisateljicu Slavenku Drakulić, a ova tvrdnja se potkrepljuje navodom kako su Italiji u korona-krizi "na kraju pomogli neprijatelji demokracije Kina i Rusija".
Nakon povijesnog pregleda toga što je sve Europa učinila krivo u regiji jugoistočne Europe, članak, citirajući jedan znanstveni rad, primjećuje kako bi se narod trebao "osloboditi zaraze vladavine najgorih". Te zaključuje: "Prosvjedi u regiji su korak u tom smjeru".