KOMENTAR DW-a

Njemački novinar: ‘Da, Iran bi itekako mogao poslati dronove Rusiji, jedan je razlog tu posve očit‘

‘Službeno je demantirano da se Putinov posjet Teheranu tiče i isporuke iranskih borbenih bespilotnih letjelica. Ali to nije vjerodostojno‘

Podzemna baza u Iranu u kojoj su smješteni borbeni dronovi

 Salampix/abaca/Abaca Press/Profimedia/Salampix/abaca/Abaca Press/Profimedia

O čemu će se razgovarati kada ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak stigne u Teheran na razgovore? Ako je vjerovati službenim najavama obiju zemalja, onda u svakom slučaju ne o jednoj stvari: isporukama (borbenih) bespilotnih letjelica iranske proizvodnje Rusiji, piše Deutsche Welle.

Da se takve isporuke pripremaju, priopćile su prošlog tjedna SAD. Prema onome što je rekao Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Joea Bidena, postoje informacije da Iran "ubrzano raspoređuje nekoliko stotina bespilotnih letjelica", uključujući i one koje bi mogle nositi oružje.

"Ne", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovarajući na pitanje novinara. O isporuci dronova se ne razgovara. Iranski ministar vanjskih poslova Hussein Amirabdollahian nedavno je uvjeravao Ukrajinu da njegova zemlja neće isporučivati ​​dronove Rusiji. Rekao je da se radi o "američkoj propagandi".

Međutim, Washington je preko vikenda ponovno priopćio kako postoje odgovarajući planovi u tom smislu. Prema Sullivanu, postoje dokazi da je rusko izaslanstvo nedavno posjetilo aerodrom u središnjem Iranu najmanje dva puta. Tamo su saznali za ambiciozni program bespilotnih letjelica Islamske Republike i pogledali neke modele koji mogu nositi oružje, piše Deutsche Welle.

Problem vjerodostojnosti

Međutim, u sukobu tvrdnji Rusija i Iran imaju problem: malo je razloga vjerovati službenim izjavama dviju država. Neposredno prije napada na Ukrajinu, najviši dužnosnici ruske vlade demantirali su planove o napadu što je bila laž bez presedana.

S druge strane činjenica da je Iran nedavno uklonio dvije nadzorne kamere Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u postrojenju za obogaćivanje urana u sporu oko tamošnjeg nuklearnog programa, jednako malo govori u prilog vjerodostojnosti Teherana, kao i činjenica da se podaci pohranjeni na tim kamerama od početka 2021. više neće prosljeđivati ​​IAEA-i.

Ako se sve to uzme u obzir, izjave obje zemlje o temama o kojima će se raspravljati tijekom Putinovog posjeta Teheranu baš i nemaju neku veliku vrijednost.

Neprijatelji pravne države i demokracije

To da bi Iran mogao opskrbljivati ​​Rusiju bespilotnim letjelicama čini se vjerojatnom iz posebno jednog razloga: dva blisko povezana režima, kako onaj u Moskvi tako i onaj u Teheranu, ogorčeni su protivnici bilo kakvog oblika političke slobode i vladavine prava. Ideja da se građani mogu samostalno informirati iz izvora za koje vjeruju da su im vjerodostojni jednako je strana i odbijena kao i ideja da građani mogu reći što misle, pogotovo javno.

Žestina i proizvoljnost kojom obje države djeluju protiv disidenata i kritičara ogleda se, primjerice, u stavovima koje zauzimaju u indeksu World Justice Project za 2021. Rusija je rangirana na 101. mjestu (od ukupno 139), Iran na 119. U Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2021., dvije su zemlje također gotovo povezane: Rusija je rangirana na 136. (od ukupno 180 zemalja), Iran na 150 mjestu.

I na međunarodnoj razini obje se zemlje predstavljaju kao neprijatelji demokracije i vladavine prava koji su odlučni učiniti gotovo sve: u Siriji obje podržavaju diktatora Bashara al-Asada, čiji je režim odgovoran za stotine tisuća ubijenih od ustanka 2011., od kojih su mnogi od njih ubijani na stravičan način u jednom od Basharovih državnih mučilišta. Rusija i Iran nisu oklijevali podržati takav režim i boriti se svom snagom protiv njegovih protivnika.

Kao Sirija, kao Ukrajina

Stoga se čini sasvim vjerojatnim da se u Teheranu raspravlja i o bespilotnim letjelicama – uključujući i borbene bespilotne letjelice. Kalkulacija obje države je ista: boriti se protiv politike liberalizacije i vladavine prava tako da norme prosvijećenog društva podložnog samo zakonu (a ne samovolji i paternalizmu) ne trijumfiraju, ni u Siriji ni u Ukrajini. Kao države, Iran i Rusija nemaju nikakvu "soft power", ništa što se čak i izdaleka čini privlačnim. Državama poput ovih ne preostaje ništa čime bi osigurale svoju vladavinu osim golog nasilja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2022 10:48