DR. ROBERT KLINKE

Njemački veleposlanik u Hrvatskoj: Kako je Putin izazvao prekretnicu u njemačkoj politici

Ljudi koji se požrtvovno bore u Ukrajini ne brane samo svoju domovinu, već i europske vrijednosti koje mi slobodno živimo

Dr. Robert Klinke

 Zeljko Puhovski/Cropix

Savezni je kancelar Olaf Scholz 27. veljače u Njemačkom saveznom parlamentu najavio prekretnicu u njemačkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Okidač za to bio je napadački rat ruskog predsjednika Putina protiv Ukrajine kojim se krši međunarodno pravo, narušava teritorijalni integritet te zemlje i naknadno nečovječno bombardiraju gradovi i ljudi koji ne žele ništa drugo nego živjeti u miru i slobodi.

Odmak Njemačke od politike posljednjih desetljeća je nužan jer ruska invazija na Ukrajinu potresa europsku sigurnosnu strukturu. Sigurnosnu strukturu koja je nastala voljom naroda Europe koji žele živjeti u slobodi i miru. Ona je gotovo pola stoljeća jamčila ovu slobodu i mir u Europi. U Helsinškom završnom aktu potpisanom 1975. godine 35 država sudionica Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi (KESS) – uključujući tadašnji Sovjetski Savez – dogovorilo je, između ostalog, nepovredivost granica, načelo mirnog rješavanja sukoba i neuplitanja u unutarnje poslove drugih država. Predsjednik Putin je na jednako eklatantan način prekršio ovaj međunarodni sporazum kao što je prekršio Povelju Ujedinjenih naroda, čime je doveo u pitanje osnovu za miran suživot naroda. Dana 3. ožujka 2022. godine, na izvanrednoj sjednici Opće skupštine UN-a, velika većina država članica Ujedinjenih naroda, njih 141, osudila je invaziju na Ukrajinu, koju je naredio predsjednik Putin, kao čin protivan međunarodnom pravu.

Sloboda, demokracija i blagostanje u Europi i slobodnom svijetu izravno su ugroženi ratom u Ukrajini i moraju se obraniti. Ljudi koji se požrtvovno bore u Ukrajini ne brane samo svoju domovinu, već i europske vrijednosti koje mi kao partneri u Europi slobodno živimo.

Podrška Ukrajini

Njemačka je stoga odlučila podržati sposobnosti Ukrajine za samoobranu vlastitim isporukama oružja. Istodobno je NATO-partnerima odobreno prosljeđivanje oružja porijeklom iz Njemačke. Njemačka će sudjelovati u novom fondu EU-a za financiranje nabave oružja za Ukrajinu. Njemačka kao NATO-partner u potpunosti poštuje svoje obaveze u Savezu i svojim doprinosima jača otpornost partnera u istočnoj i jugoistočnoj Europi. Njemačka će kratkoročno jednokratnim ulaganjem u visini od 100 milijardi eura ukloniti deficite vlastitih obrambenih sposobnosti koji su nastali smanjivanjem snaga i uštedama posljednjih desetljeća. Njemačka će srednjoročno i dugoročno masivno povećati svoj proračun za obranu kako bi adekvatno opremila svoje oružane snage te će ubuduće preko 2 % svog BDP-a odrediti u obrambene svrhe. Sve to služi cilju da se sposobnosti Njemačke za nacionalnu i obranu u okviru Saveza značajno poboljšaju.

Njemačka, koja trenutno predsjeda skupinom G7, zajedno je sa svojim međunarodnim partnerima uvela drastične sankcije odgovornima za rat u Rusiji i Republici Bjelarus. Sankcije nisu usmjerene na ruski narod, već pogađaju sustav predsjednika Putina i njega samog. Prve reakcije na ruskim i međunarodnim tržištima pokazuju da sankcije počinju djelovati. Predvidljivo je da će ovaj rat i reakcija zapadnih država na njega imati posljedice i izvan Rusije i Ukrajine. Prije svega Europa i drugi susjedi Rusije bit će pogođeni gospodarskim troškovima. Sankcije, dakle, djelomično djeluju i protiv nas samih. No to je cijena koju moramo prihvatiti da bismo obranili svoje vrijednosti na drugačiji način, a ne oružanim putem. Stoga su na međunarodnoj razini za očekivati povećanja cijena sirovina (uključujući plin i naftu) i namirnica. Za to je odgovoran predsjednik Putin. Riječ je o tome da ga međunarodna zajednica zaustavi bez vojnog uplitanja NATO-a ili država članica EU-a. To bi imalo nesagledive i nepredvidive posljedice za cijeli svijet.

Pitanje sankcija

EU u području sankcija već djeluje sa SAD-om, Kanadom, Japanom kao i Australijom, Novim Zelandom, Švicarskom i Singapurom. Mnogo će toga ovisiti o tome hoće li međunarodna zajednica spriječiti zaobilaženje sankcija i jednako jedinstveno donijeti druge moguće sankcije kako bi zaustavila ovaj napadački rat. Jedna stvar se pritom ne smije zaboraviti: na ruskoj je vladi da spriječi daljnju štetu – zaustavljanjem borbenih aktivnosti, povlačenjem iz Ukrajine i priznavanjem ukrajinskog suvereniteta.

Napadački rat protiv Ukrajine uzrokuje bezbrojne ljudske tragedije kakve Europa od Drugog svjetskog rata više nije doživjela niti više smatrala mogućima. Od početka invazije je oko 1,7 milijuna ljudi iz Ukrajine pobjeglo u inozemstvo. Broj interno raseljenih osoba teško se može utvrditi, situacija u Ukrajini previše je nepregledna. Uz sve druge napore da se zaustave borbene aktivnosti trenutno je najvažnije pomoći ljudima u nevolji. Njemačka to također čini u bliskoj koordinaciji sa svojim međunarodnim partnerima – uključujući Hrvatsku – te brojnim njemačkim i međunarodnim humanitarnim organizacijama čiji je jedini cilj da ublaže patnju pogođenih ljudi. Solidarnost i susretljivost njemačkog stanovništva je velika. Savezna vlada, koja je u prošlosti uz SAD bila najveći bilateralni sponzor civilne i humanitarne pomoći, još će jednom značajno povećati svoju financijsku potporu Ukrajini (dosad 37,5 milijuna eura) u bilateralnom i multilateralnom okviru (EU, UN). EU se 4. ožujka usuglasila da ljudima koji bježe iz Ukrajine omogući lakši ulazak i zaštitu za prvotno razdoblje od tri godine. Sve su to važni signali i odlučni koraci koji su sada ključni: za humanost i solidarnost svih nas s ljudima u Ukrajini u ovim teškim vremenima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2022 16:18