Na trenutak se u inače često nemilosrdnom političkom Berlinu osjetila tiha potresenost. Njemačka ministrica rada i supredsjednica SPD-a Bärbel Bas u ponedjeljak je ujutro objavila da se povlači sa svih dužnosti, uključujući i čelno mjesto u SPD-u, prenosi Deutsche Welle.
Pedesetosmogodišnja političarka svoju je odluku obrazložila teškim obiteljskim gubitkom. „Nakon smrti moje pokćerke shvatila sam da mi treba vremena kako bih se nosila s tugom”, napisala je Bas u izjavi.
No političarka socijaldemokrata je istaknula i da su njezinu povlačenju pridonijele dugotrajne kritike konzervativaca iz CDU-a i CSU-a: „Moram ustvrditi da su javni napadi na mene, na žalost i iz redova našeg koalicijskog partnera, postali još snažniji upravo u ovom za mene osobno vrlo teškom razdoblju”, napisala je Bas.
Posljednjih mjeseci bila je zadužena za provedbu složene reforme državnog mirovinskog sustava, a pojedini konzervativni političari prilično su je oštro požurivali i tražili da više ne odugovlači s projektom. No isto tako se u Berlinu znalo kako joj je pokćerka teško bolesna, a Bass je još prije osam godina ostala udovica.
(Pre)brze riječi na društvenim mrežama
Berlinski politolog i medijski stručnjak Mirco Liefke već se dugo bavi oblicima javne komunikacije. Grubost i nepoštenje oduvijek bili dio politike, ali dodaje: „Ono što jest novo je potencijal za eskalaciju i brzina kojom se rasprave danas odvijaju zbog društvenih mreža. Tu je i poticaj pojedinim akterima da se izražavaju sve radikalnije.”
Emocije i brzina tako postaju glavne pokretačke snage javnih rasprava, a društvene mreže svojim algoritmima dodatno pojačavaju sukobe.
Tome pridonosi i činjenica da je političarima sve teže osigurati prostor za povjerljive razgovore. Kako javlja list Süddeutsche Zeitung, upravo joj je kancelar Merz u razgovoru „u četiri oka“ prigovorio kako se ona gotovo više ne pojavljuje u javnosti i da ne iznosi vlastite prijedloge, iako je znao za njezinu privatnu situaciju, ali i to mišljenje je „procurilo“ u javnost što je osobito pogodilo Bass.
Najvažnije je „otkriti“ neku tajnu
Kancelarov glasnogovornik nije želio ni potvrditi ni opovrgnuti te navode. Ali su mediji javljali o njegovom nezadovoljstvu. „Postalo je pravo poslovno načelo odavanje navodno ‚povjerljivih‘ informacija kako bi se privukla pozornost”, kaže Liefke.
Predsjednik Zelenih Felix Banaszak, koji poput Bas dolazi iz Duisburga u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji, poznaje bivšu predsjednicu SPD-a već dugi niz godina. „Grubost i neumoljivost nisu novost u politici. Ali moramo pronaći drugačiji način rada ako ne želimo sve više iscrpljivati ljude”, misli političar Zelenih.
A ako se još može nekako opravdati pritisak koalicijskog partnera, on se pita gdje je bio njen SPD? „Nije dobar znak to što je Bärbel Bas iz redova koalicijskog partnera doživjela tako malo razumijevanja za svoju osobnu situaciju, ali podjednako loše je i to što se očito nitko u SPD-u nije bio spreman zauzeti za nju i pružiti joj zaštitu od napada.”
Ženama je još teže
Ali i ovaj pritisak na, sada već bivšu dopredsjednicu socijaldemokrata ima još jednu dimenziju: ženama je u politici još uvijek mnogo teže. „Bilo bi naivno tvrditi da bi jednako izgledali i napadi na nekog muškarca“, kaže Banaszak.
S tim se slaže i politolog: „Političarke su u golemoj mjeri izložene uvredama motiviranima mržnjom prema ženama i seksualiziranim napadima, sve to i u javnosti na način kakav prije nije postojao.”
Rasprava o odnosu prema Bärbel Bas i njezinoj tuzi nakon ostavke ubrzo je poprimila obilježja slična onima koja su imale i ranije kritike upućene na njezin račun: premijerka savezne pokrajine Mecklenburg-Zapadnog Pomorja Manuela Schwesig (SPD) govori o „neljudskim” napadima iz redova Unije, čime je izazvala negodovanje brojnih konzervativnih političara.
S druge strane, kancelar Merz javno je izrazio žaljenje zbog odlaska svoje ministrice rada i poželio joj sve najbolje.
Privid emocije i „ljudskosti“
Za politologa Liefkea i to je samo još jedan pokazatelj sve veće emocionalizacije politike. Dapače: kod ostavke – pogotovo iz osobnih razloga, danas su i javne reakcije mnogo snažnije nego nekada, i to sa svih strana.
„To je u biti svojevrsna fasada potresenosti. U tome ima nečeg ritualnog i refleksnog. Tako se reagira jer se slijedi još jedan veliki trend, a to je emocionalizacija.”
No i napadi na Bas samo su jedan primjer sve oštrijeg tona političkih rasprava. I formalno je u Bundestagu naglo porastao broj opomena zbog neprimjerenih izjava zastupnika, osobito nakon što je 2017. u njemački parlament ušao i populistički AfD.
Takva atmosfera je već uzrokovala i povlačenje drugih političara poput Kevina Kühnerta: nekadašnji glavni tajnik SPD-a podnio je ostavku u listopadu 2024. navodeći “zdravstvene razloge”. No u travnju 2025. za tjednik Die Zeit rekao da se stalno osjećao ugroženim od pripadnika krajnje desnice. Optužuje kako u političkim raspravama sve više nedostaje „poštovanja prema mišljenjima onih koji misle drugačije”.
Prije je i za političare postojalo “privatno”
Liefke podsjeća da su političari nekad uspijevali odvojiti javnu i privatnu komunikaciju. „Kada pomislimo na ranije političke naraštaje, primjerice na Helmuta Schmidta, onda se sjetimo njegove distanciranosti i suzdržanosti. Nikad nije javno pokazivao emocije zbog svega što ga je pogađalo. Barem ne prema van.”
Helmut Schmidt bio je njemački kancelar od 1974. do 1982. godine. U tom razdoblju ga nisu pogodile osobne tragedije, ali to je bilo razdoblje gdje je neki njemački kancelar morao donositi emocionalno gotovo nemoguće odluke: popustiti ucjenama RAF-a koji su oteli Schleyera? Popustiti ucjenama terorista koji su oteli avion Lufthanse? Povrh svega, upravo u tom razdoblju je prošao i tešku operaciju na srcu. Ali javnost nikad nije saznala za njegove zdravstvene tegobe, niti vidjela, kroz kakve dvojbe i muke je Schmidt prolazio u donošenju odluka.
Schmidt – a nedavno i Scholz je zato zapamćen tek kao „hladan Sjevernjak“, a Liefke ukazuje kako današnji političari često profitiraju kada govore o vlastitom životnom putu. Ali zbog toga postaju i izloženiji napadima: „Političarke poput Bärbel Bas imaju koristi kada govore: ‘Potječem iz radničke sredine i sama sam se izborila za svoj položaj.‘ To im pomaže, ali ih istodobno čini mnogo vidljivijima i ranjivijima kao osobe.”
Bas, koja je od 2021. do 2025. bila predsjednica Bundestaga, želi zadržati svoj zastupnički mandat. Oko nje će vjerojatno uskoro biti mirnije. U središtu pozornosti bit će neke druge osobe, i javno i privatno, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....