Za čak 24 posto pala je Appleova prodaja iPhonea u Kini u prvih šest tjedana 2024. godine. Na udaru je i Tesla, koji se u Kini bori s domaćim proizvođačima električnih automobila. Kina i dalje pronalazi načine kako da naudi američkim firmama, piše Business Insider kritizirajući kinesku politiku poticanja domaćih tvrtki da kupuju domaće proizvode.
Appleu je naštetila konkurencija Huaweija, Kinezi sve više kupuju domaće. Peking je od domaćih tvornica električnih vozila zatražio da kupuju više od domaćih proizvođača čipova, javila je u petak agencija Bloomberg. To je velik udarac za američke firme: Apple je lani na kineskom tržištu ostvario gotovo 20 posto prihoda, proizvođač čipova Nvidia 10,3 milijarde dolara, u odnosu na 5,8 milijardi dolara prethodne godine.
Pretekli Teslu
Istovremeno posvuda raste uvoz iz Kine. Poplava kineskog uvoza mogla bi ugroziti radna mjesta u SAD-u, piše The Washington Post. Zbog kineskog izvoznog buma možemo očekivati negativne reakcije širom svijeta jer su ugrožena radna mjesta i u Europi i u ostatku Azije, navodi The New York Times.
Kineske tvornice preplavljuju svjetsko tržište jeftinijim automobilima, kućanskim aparatima, čipovima i elektronikom, pa se očekuje nova runda trgovinskih napetosti s SAD-om i Europom, navodi The Washington Post. Kineska industrijska proizvodnja u prva dva mjeseca ove godine porasla je sedam posto u dolarskoj vrijednosti u odnosu na isto razdoblje 2023., objavio je Peking u ponedjeljak. No pad cijena brojnih proizvoda, zbog prevelike proizvodnje u Kini, znači da izvoz količinski još brže raste. Kina proizvodi trećinu svjetskih industrijskih proizvoda, ili više nego SAD, Njemačka, Japan i Južna Koreja zajedno, prema podacima UN-a. Uslijed krize nekretninskog sektora, Kina je prošlih godina više ulagala u industriju: prema kineskoj središnjoj banci, lani su novi krediti za industriju porasli na 670 milijardi dolara s 83 milijarde dolara u 2019. Istovremeno su krediti za nekretnine s 800 milijardi dolara u 2019. pali na 75 milijardi dolara.
Pretekla je Njemačku u izvozu automobila: Kina je lani izvezla pet milijuna automobila, ili oko pet puta više nego 2020., piše Post, a uskoro bi taj broj mogla udvostručiti. Kineski BYD nudi jedan model električnog automobila za oko 15.000 dolara, pa je krajem prošle godine prestigao Teslu kao najveći svjetski proizvođač električnih vozila.
Skok od 2019.
Od kraja 2019. kineska industrijska proizvodnja porasla je za otprilike jednu četvrtinu, navodi londonski Capital Economics. Industrijska proizvodnja u SAD-u u istom je razdoblju ostala nepromijenjena, na sedam posto ispod vrhunca iz 2007. godine. Rezultat je rastuća neravnoteža u svjetskoj trgovini. Američki mediji navode da je kineska izvozna dominacija veća nego u trenutku kad je Donald Trump odlučio uvesti carine na većinu robe iz Kine, i čak dvostruko veća nego japanska kasnih osamdesetih, kad su se mnogi Amerikanci bojali da će ih Japan pregaziti. Biden je carine zadržao. Amerikanci su zabrinuti što kineske komponente idu u sve većim količinama u zemlje poput Vijetnama, Malezije i Meksika, pa se kao vijetnamski ili meksički proizvodi izvoze u SAD ili EU. Kineski ministar trgovine Wang Wentao nedavno se pozvao na studiju Međunarodnog monetarnog fonda po kojoj se broj trgovinskih ograničenja u svijetu gotovo utrostručio u posljednje četiri godine. Mnoge od tih mjera ciljaju Kinu.
EU uvodi takse
EU je prošli tjedan objavila da priprema uvođenje taksi na sve električne automobile iz Kine. EU tvrdi da ima dokaze o nezakonitim državnim subvencijama, što Kina niječe. U 2019. Kina je potrošila više na poticaje i subvencije industriji nego na vojsku, navodi se u studiji Centra za strateške i međunarodne studije. Subvencije u iznosu od 1,7 posto BDP-a barem su dvostruko veće nego u drugim zemljama, ističu. Državne banke daju zajmove uz niske kamate, gradovi daju zemljište za izgradnju tvornica uz male ili nikakve troškove, a državna elektromreža drži niske cijene. Tijekom posjeta Pekingu u prosincu, europski čelnici upozorili su da Kina kompenzira svoju nekretninsku krizu izgradnjom daleko više tvornica nego što joj je potrebno.
Kina je daleko najveća industrijska sila svijeta, ali kako im domaća potrošnja čini samo 40 posto BDP-a, a u SAD-u je to 70 posto, Kinezi forsiraju izvoz. To nije isključivo loša vijest za Zapad: prema analitičarima Goldman Sachsa, jeftinija kineska roba lani je utjecala na smanjivanje stope inflacije u SAD-u za 0,15 postotnih bodova.