Sjevernoatlantski savez priprema se za "sukob koji se može dogoditi bilo kada", piše agencija Reuters o vojnim planovima NATO-a, o kojima će se odlučivati na summitu u Vilniusu u srpnju.
Cilj je bolja spremnost Saveza za napad i poboljšana logistika. Prvi put od hladnog rata ažuriraju se planovi o tome kako odgovoriti u slučaju ruskog napada.
- Osnovna razlika između upravljanja krizom i kolektivne obrane je sljedeća: nismo mi ti, nego naš neprijatelj, koji određuje kada - rekao je admiral Rob Bauer, jedan od glavnih vojnih dužnosnika u NATO-u.
NATO to naziva "regionalnim planovima", a u sklopu njih će NATO članicama dati smjernice. "Saveznici će točno znati koje su snage i kapaciteti potrebni, uključujući što, gdje i kada rasporediti", komentirao je Jens Stoltenberg, šef NATO-a, povjerljive dokumente. Time će se formalizirati proces započet nakon ruske aneksije Krima 2014., kada su zapadni saveznici prvi put poslali borbene jedinice na istok i kada su Britanija, Kanada i Njemačka preuzele ulogu lidera u trima baltičkim zemljama.
Savez, slažu se stručnjaci, više se ne priprema za veliki napad, nego za više manjih, regionalnih kriza, za koje će biti potrebne snage za brzo raspoređivanje. Uostalom, zemljovidi su znatno drukčiji nego u hladnom ratu, s obzirom na više članica i finsko pristupanje. Sada je i ta granica znatan dio slagalice, a prije je glavno potencijalno bojište bila Njemačka.
Velika je novost i postojanje dronova, hipersoničnog oružja i brzo kolanje informacija. Izazova je mnogo - treba staviti 300.000 vojnika u stanje pripravnosti, od ranijih 40.000, a tu je i proizvodnja streljiva i oružja, iscrpljena ratom u Ukrajini.