Ovo ljeto bilo je pogubno za ukrajinsko gospodarstvo. Nova ruska taktika da život u Ukrajini učini nemogućim, osobito u velikim gradovima, dovela je do teških posljedica za ukrajinsku ekonomiju. Rusi su se prvo usredotočili na bombardiranje energetskog sustava, gađajući trafostanice, elektrane i drugu ključnu infrastrukturu, ostavljajući mnoge bez vode i struje. Kampanju su potom proširili na skladišta, brodove u Crnom moru, tvornice, luke i željeznice, čime su natjerali tvrtke na zatvaranje i otežali skladištenje i prijevoz robe.
"Gađaju i skladišta kako bi pojačali psihološki pritisak, a blokiranjem izvoza žitarica maksimiziraju gospodarsku štetu", rekao je za Financial Times zapovjednik Nacionalne garde zadužen za protudronsku potrojbu Timur Samosudov.
Rusi se, naime, suočavaju sa sve većim poteškoćama na kopnu, pa su promijenili strategiju i pojačali udare na daljinu. Umjesto jednog, sada koriste mnogo više dronova za napade na jedan cilj. Ukrajinske luke na Crnom moru tradicionalno su srce njezina gospodarstva. Prije početka sveobuhvatne ruske invazije preko njih se odvijalo više od 90 posto ukupnog ukrajinskog izvoza žitarica, koji je iznosio 60 milijuna tona godišnje. Sada su većinom neaktivne, osim nekolicine lučkih radnika koji koriste zatišja u borbama kako bi sanirali štetu. Reuters upozorava da je Ukrajina zbog ruskih napada izgubila oko trećine kapaciteta za izvoz žitarica kroz crnomorske luke.
Iz ruskih vojnih krugova procurio plan, počeo je ‘rat gradova‘
Zbog ogromnih dodatnih troškova prijevoza žitarica kamionima samo će zanemarive količine kopnenim putem stići do ostatka svijeta. Ministar poljoprivrede Taras Visocki procjenjuje za FT da će Ukrajina, ako luke ostanu zatvorene, od lipnja ove godine do lipnja sljedeće izgubiti najmanje osam milijardi dolara. To bi bilo 20 posto ukupnih prihoda od izvoza ostvarenih prošle godine. To se odnosi na izvozni prihod povezan s poljoprivrednim proizvodima. Istovremeno, ministar gospodarstva Oleksandr Kravčenko rekao je Reutersu da je zbog blokade crnomorskih luka čak oko 40 milijardi dolara ukrajinskih prihoda od izvoza ugroženo ove godine.
Zastoj je ozbiljniji nego 2022., kada je Crno more bilo praktički u potpunosti zatvoreno. Tada je Moskva ipak, nakon što je ruska flota doživjela značajne gubitke, pristala na Inicijativu za crnomorsko žito pod okriljem UN-a, čime je more ponovno otvoreno za komercijalni promet. Već godinu poslije Rusija je odustala od sporazuma, ali su ukrajinske luke uspjele nastaviti raditi sve do srpnja ove godine, iako smanjenim intenzitetom. Ključna razlika između 2022. i danas, prema ukrajinskim dužnosnicima, jest u tome što se Rusija tada za blokadu uglavnom oslanjala na morske mine i nije raspolagala bespilotnim letjelicama. Sada dronovi napadaju brodove i na prilazima riječnim lukama. Posljednjih tjedana pojačani su i napadi na vlakove kojima se prevoze dvije najvažnije i najvrednije izvozne robe: željezna ruda i žitarice. Vlasnicima luka, kao i poljoprivrednicima, ponestaje novca te strahuju da će morati otpuštati radnike. "Rusi pokušavaju dobiti rat napadima iza bojišnice. Ciljaju na živote civila kako bi nas prisilili na predaju tako što nas ostavljaju bez grijanja, vode ili posla”, kaže za FT Šota Hažišvili, vlasnik terminala u jednoj ukrajinskoj luci.
Ruski dron zabio se u veliki kijevski most dok su preko njega prolazili automobili!
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u novom izvješću, objavljenom u rujnu, snizila je prognozu rasta ukrajinskog BDP-a za 2026. s 2,2 na 1,5 posto, navodeći kao glavne razloge intenziviranje ruskih napada na tvornice, energetsku infrastrukturu i crnomorske luke. Banka je procjenu za 2027. također snizila, s 4 na 2,5 posto. Ukrajina je tijekom ovih gotovo pet godina borbi uspjela održati kakvu-takvu financijsku stabilnost zahvaljujući potpori zapadnih partnera, primivši gotovo 200 milijardi dolara fiskalne pomoći. No, sada isplata milijardi eura stranih zajmova kasni zbog neusvajanja zakona, uključujući porezne reforme, i antikorupcijskih propisa koje zahtijevaju zapadni saveznici. Prema ukrajinskom ministarstvu financija, vladi će za podmirenje potreba u idućoj godini biti potrebno 52 milijarde dolara vanjskog financiranja, a trenutačno je osigurano samo 20 milijardi. Sjedinjene Američke Države i Europa dosad su pomagale Kijevu u pokrivanju proračunskih potreba putem bespovratnih sredstava i zajmova. Ali, Washington je pod Trumpovom administracijom znatno smanjio potporu Ukrajini.
Istodobno je Europa povećala vojnu potporu, a Njemačka je postala najveći pojedinačni vojni donator Ukrajini. Berlin je posljednjih godina snažno povećao izdvajanja za oružje, osobito za protuzračnu obranu, dronove i drugo naoružanje. Prema podacima Kiel Instituta, Njemačka je do 2026. za vojnu pomoć Ukrajini izdvojila gotovo 24 milijarde eura. Kancelar Friedrich Merz također je u nedavnom posjetu Kijevu predstavio novi paket potpore Ukrajini, koji uključuje milijardu eura vojne pomoći i oko 350 milijuna eura za obnovu energetskog sektora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....