PREKINUTA RASPRAVA

Nova velika svađa trese Europsku uniju, rješenja uopće nema na vidiku, a rokovi se bliže!

Očekivalo se da će zemlje članice još u srijedu dogovoriti gornju cijenu ruskih energenata, ali, kako to često bude u Bruxellesu, došlo je do zastoja

Putin i plin, ilustrativna fotografija/ Ursula von der Leyen

 /Rokas Tenys/Alamy/Alamy/Profimedia Pascal Fayolle/Bestimage/Profimedia

Dobro što s tom raspravom nismo čekali zimu. Gorivo se za zimu, znaju to dobro oni koji griju sami svoje stanove, nabavlja u proljeće.

Šalu na stranu, EU je tada odlučila smanjiti ovisnost o plinu i nafti iz Rusije i sada smo došli u završnu fazu: potrebno je dogovoriti gornju cijenu ruske nafte po kojoj bi se prodavala trećim zemljama, uz mogućnost osiguranja i transporta koji ne bi bio pod sankcijama. Kad je riječ o plinu, Europska komisija iznijela je prijedlog utvrđivanja gornje granice u mjesečnim ugovorima.

Očekivalo se da će članice EU još u srijedu dogovoriti gornju cijenu ruske nafte, ali, kako to često bude u Bruxellesu, došlo je do "neočekivanih prepreka". Prevedeno, predstavnici zemalja su se posvadili. Poljska, koja je bila i ostala glavni jastreb kad je riječ o politici prema Rusiji, usprotivila se cijeni od 65 dolara po barelu tvrdeći da je to preblago prema Moskvi koja proračun planira cijenom barela od 60 dolara. Grčka traži da cijena bude najmanje 70 dolara jer bi to očuvalo dio transporta njezinim brodarima.

Cipar i Malta sa strane podržavaju.

Cijena barela

Reuters prenosi da se barel nafte tipa Brent u četvrtak ujutro tržio po 84,79 dolara.

Cijeli projekt gornje cijene nafte, koji je osmislio SAD, ovisio je o balansiranju dva argumenta: da bude dovoljno visoka kako Rusija ne bi prekinula isporuku nafte i time izazvala nagli skok cijena te dovoljno niska kako bi ograničila sposobnost Moskve da financira rat u Ukrajini.

Kad je riječ o plinu, situacija je kompleksnija. Na posljednjem je sastanku Vijeće EU, na poticaj 15 članica među kojima je bila i Hrvatska, naložilo Europskoj komisiji da pronađe mehanizam ograničavanja prekomjernog rasta cijena. EK je u utorak predložila uspostavu korektivnog tržišnog mehanizma koji bi se aktivirao kad cijena na nizozemskoj burzi plina (TTF) bude dva tjedna iznad 275 eura po megavat satu i 58 eura viša od referentne cijene LNG-a 10 uzastopnih dana tijekom dva tjedna. Mehanizam bi bio uspostavljen 1. siječnja 2023. i ograničen na godinu, s ciljem ograničavanja cijene mjesečnih ugovora.

Prema ideji Komisije, korektivni mehanizam aktivirao bi se samo u slučaju prekomjernog povećanja cijena koje nije uvjetovano tržišnim razlozima. Glavna svrha mehanizma bila bi odvraćanje od umjetnog podizanja cijena plina, čemu znaju pribjegavati akteri na plinskom tržištu kako bi povećali profit.

- Ovdje nije riječ o intervenciji na tržištu kako bi se fiksirale cijene na umjetno niskoj razini. Ovaj mehanizam je za krajnju nuždu, za sprečavanje slučajeva prekomjerno visokih cijena, koje nisu u skladu s kretanjem cijena na globalnom tržištu - rekla je tada povjerenica Kadri Simson.

- Tražili smo od Komisije prijedlog, a ona je ponudila šalu - rekla je u srijedu Teresa Ribera, španjolska ministrica za energetsku tranziciju.

- Šala? Da, mogu se složiti s tim opisom - rekao je za EUobserver nizozemski energetski stručnjak Jilles van den Breukel iz Haaškog centra za strateške studije (HCSS).

- Ova granica nema sadržaja, mislim da je malo vjerojatno da će ikad biti testirana - zaključio je.

Agnès Pannier-Runacher, francuska ministrica energetike, nije krila neslaganje na dolasku na sastanak Vijeća u Bruxelles.

Rekla je da europsko energetsko tržište treba "strukturnu" reformu ako industrija EU želi preživjeti trenutačnu krizu, tvrdeći da pokušaj Bruxellesa da ograniči cijene plina "nije dovoljan", prenosi The Financial Times.

Globalna tržišta

I dodala da prijedlog EK "sigurno nije strukturna reforma niti odgovor na visoku cijenu plina s kojom se europska industrija suočava i koja ugrožava naša gospodarstva".

Grčka je također najavila da će se boriti za smanjenje gornje granice cijene plina.

Kostas Skrekas, ministar energetike, rekao je da je to "apsurdno visoka razina kad se uzme u obzir da je današnja cijena 115 eura". Dodao je da predložena cijena globalnim tržištima šalje "krivu poruku" jer Europa obznanjuje da je spremna platiti toliko skupo.

- Grčka će pokušati potvrditi da postoji većina od 15 država kako bismo spustili gornju granicu između 150, 200 eura - zaključio je ministar. Za prihvaćanje odluke potrebno je 17 glasova.

Pripreme za sljedeću zimu kreću već sada

Europska komisija je u četvrtak definirala prijelazne ciljeve za ponovno punjenje skladišta plina u 2023. godini. Prema većini procjena, EU će ovu zimu uspjeti proći bez novih teškoća kad je riječ o opskrbi plinom jer su skladišta zapunjena više od 90 posto (u Njemačkoj i više od 100 posto, što je tehnički moguće).

Iduća je godina prijetnja.

Donesenim provedbenim aktom utvrđuju se prijelazni ciljevi za veljaču, svibanj, srpanj i rujan 2023. za članice koje imaju podzemno skladištenje na državnom području.

Povjerenica za energetiku Kadri Simson izjavila je: "Ključno je da se već sad počnemo pripremati za iduću zimu. Moramo svesti na najmanju moguću mjeru učinak ruskih manipulacija i mogućih povećanja potražnje zbog vremenskih uvjeta ili globalnih tržišnih uvjeta. Utvrđivanjem dinamike napretka punjenja za 2023. godinu tržišnim se operaterima pruža prijeko potrebna sigurnost te se pomaže EU da sigurno prođe kroz zimu sljedeće godine."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2022 08:08