Svenacionalni kineski kongres počeo je ovog vikenda zasjedanje koje nije toliko važno kao 20. partijski kongres u listopadu prošle godine, ali je zanimljivo jer predstavlja nastavak političkih procesa pokrenutih u listopadu.
Na partijskom je kongresu glavni tajnik Xi Jinping dobio treći mandat čime je tvorno srušena doktrina Deng Xiaopinga prema kojoj Narodna Republika Kina više ne bi trebala dobiti lidera koji bi imao moć kao Mao Zedong. Xi ju ima. Na Svenacionalnom kongresu će je utvrditi kad dobije, aklamacijom, i treći predsjednički mandat. NR Kina živi u Xijevom dobu. Nemali broj sinologa u Aziji smatra da takav razvoj dugoročno šteti NR Kini jer je Xi, vraćajući partijsku lojalnost kao aksiom djelovanja, gotovo dokinuo meritokraciju.
Novog kineskog cara vide osobom kojom je upravljao bijes, želja za osvetom jer je iz života partijske mladeži u glavnom gradu, nakon što mu je Mao smijenio oca, završio na selu. Hijerarhijom se penjao uporno i ustrajno, promjena partijske politike nakon Maove smrti mu je pomogla, ali i nepovjerenje koje mu je glavna karakteristika te svirepost u uklanjanju protivnika. Politička misao svodi se na očuvanje svoje i vlast i Partije što je u njegoj svijesti postalo jedno. Kao i svaki autokrat, Xi na unutardvorske borbe troši većinu vremena i u tome je uspješan, ali ne zna ništa o ekonomiji niti je spreman učiti i, kako pišu neki dobro upoznati izvori, ne odlikuje ga mentalni kapacitet.
Taj će čovjek voditi drugu svjetsku ekonomsku i vojnu silu sljedećih pet godina.
Važan je referat održao Li Keqiang, premijer kojeg Xi nije birao niti volio. Zato se Li nakon dva mandata povlači. Dvije su brojke snažno odjeknule svijetom, prva da je plan ekonomskog rasta za ovu godinu konzervativnih 5%. Vrhunac je bio 2007. godine kad se stopa popela na 14,23%, a onda, nakon globalne financijske krize, slijedi usporavanje; 2010. godine još jednom je stopa dvoznamenkasta, 10,64% i nakon toga slijedi stalni pad, prošle godine 3% (plan je bio oko 5,5%).
NR Kina je 2022. godine imala privrednih teškoća jer je nastavila provoditi rigidnu politiku zaključavanja - vlada se hvalila kako je dobro suzbila zarazu virusom koji izaziva bolest Covid-19 da bi se već 2021. godine, kad se većina svijeta počela oporavljati od pandemije, pokazalo da kinesko stanovništvo nije dovoljno procijepljeno, posebno stariji, i da lokalno proizvedeno cjepivo ne nudi kvalitetnu zaštitu. Situacija se počela popravljati u posljednjem kvartalu jer je vlada ublažila ograničenja.
Proračun za vojsku opet će biti veći od očekivanog rasta BDP-a, povećanje 7,2%. U granicama je to prošlogodišnjeg rasta (7,1%), a kad je riječ o apsolutnim brojkama to je drugi najveći vojni proračun na svijetu, iza američkog: iznosi 225 milijardi dolara (američki je 817 milijardi). "Naše oružane snage, usredotočene na obilježavanje stogodišnjice Narodnooslobodilačke vojske u 2027. godini, morale bi se pripremati za vojne operacije i jačati borbenu spremnost", rekao je Li predstavljajući proračun.
Ove riječi ne treba tumačiti najavom rata jer se NR Kina toga čuva svjesna da šteti trgovini: posljednji ratni sukob u kojem je sudjelovala bio je s Vijetnamom 1979. godine. Nije izgledno ni da će Narodnooslobodilačka vojska ove godine nasrnuti na Republiku Kinu na Tajvanu jer je Li rekao da bi NR Kina morala promicati miroljubiv razvoj odnosa s Tajvanom i predložiti proces "mirnog ponovnog ujedinjenja", ali i poduzeti odlučne korake da se usprotivi neovisnosti Tajvana.
Washington od RK na Tajvanu traži da slijedi politiku koja čuva status quo, dakle bez proglašenja neovisnosti kako Beijing/Peking ne bi imao casus belli. Kad je riječ o mogućoj kineskoj vojnoj akciji, valja ponoviti što je William Burns, direktor CIA, rekao 26. veljače: “Znamo da je Xi dao upute vojsci da do 2027. bude spremna za invaziju. Nije nužno da je odlučio izvršiti invaziju 2027. ili bilo koje druge godine. Naša je prosudba da Xi i vojno vodstvo danas svakako sumnjaju mogu li tu invaziju privesti kraju. Putinovo ukrajinsko iskustvo je, vjerojatno, pojačalo neke od tih sumnji. Rizici potencijalne upotrebe sile ipak rastu što dalje ulazimo u ovo desetljeće.”
Veći je problem s kineskim obrambenim proračunom što vlasti u Beijingu ne daju precizne podatke, kako su već zaključili instituti koji prate obrambenu potrošnju. Svota koju vlada iznese na Svekineskom kongresu ne uključuje razne druge troškove, osobito kad je riječ o mornarici koju Beijing želi imati vidljivo jačom od SAD-a. Zasad još nije u stanju parirati američkoj mornarici na otvorenom moru.
“Važnost modernizacije nacionalne obrane osobito je naglašena pogoršanjem globalne sigurnosne situacije tijekom prošle godine, uključujući sukob Rusije i Ukrajine, i provokativni posjet tadašnje predsjednice američkog Predstavničkog doma Nancy Pelosi otoku Tajvanu, koji je doveo do serije velikih vojnih vježbi oko otoka bez presedana”, piše Global Times.