Novi podaci otkrili zastrašujuću istinu o ratu u Ukrajini: Izbrisana je cijela jedna generacija!

Vodeći zapadni mediji - od britanskog Guardiana do američkog New York Timesa - prenijeli su podatke iz istraživanja američkog Center for Strategic and International Studies (CSIS), koje je prvi put ponudilo realnu, kumulativnu procjenu ukupnog broja vojnih žrtava od početka ruske invazije na Ukrajinu. Te brojke otkrivaju da je humanitarna tragedija rata još bolnija i razornija nego što su sugerirale dosadašnje, parcijalne procjene.

Uz slike hladnog, doslovno smrznutog Kijeva, u kojem očajni gradonačelnik Vitalij Kličko zbog nastavka besramno brutalnih ruskih udara poziva na evakuaciju, nove procjene vojnih gubitaka govore da je rat već dosegnuo razinu uništenja cijele jedne muške generacije - grozotu kakvu Europa nije iskusila od Drugog svjetskog rata. Ovi podaci nameću nužnost hitnog političkog i diplomatskog pritiska na obje strane, osobito na sve samouvjerenijeg autokrata Vladimira Putina, kako bi se zaustavilo krvoproliće čije će posljedice obje države osjećati desetljećima.

Velika ekskluziva FT-a, ovo je Trumpova konačna ponuda za Zelenskog

Istraživanje CSIS-a procjenjuje da je od veljače 2022. do kraja 2025. u ratu u Ukrajini zabilježeno između 1,8 i gotovo 2 milijuna vojnih žrtava. Ključno je odmah naglasiti: radi se isključivo o vojnim žrtvama - poginulima, ranjenima, nestalima i onima koji su trajno izbačeni iz borbenog sustava. Civilne žrtve nisu uključene u ovu brojku.

Grobovi ukrajinskih vojnika okićeni za Božić

Yuriy Dyachyshyn/Afp

U vojnoj terminologiji pojam casualties ne znači samo smrt, nego gubitak borbene sposobnosti. Upravo to čini ovu procjenu toliko uznemirujućom: CSIS ne mjeri moralni ili simbolički trošak rata, nego njegovu stvarnu demografsku i vojnu cijenu.

Rat protiv društvene supstance

Prema procjenama CSIS-a, Rusija je dosad pretrpjela približno 1,1 do 1,2 milijuna vojnih žrtava, od čega se procjenjuje između 300 i 350 tisuća poginulih. Ukrajina je, s druge strane, pretrpjela između 500 i 600 tisuća vojnih žrtava, uz procjenu od 100 do 140 tisuća poginulih vojnika. Iako Rusija u apsolutnim brojkama ima gotovo dvostruko više žrtava, relativna slika znatno je pogubnija za Kijev.

Razmjeri te demografske asimetrije postaju jasni tek kada se vojni gubici stave u odnos s ukupnim brojem stanovnika. Uoči rata Ukrajina je imala oko 41 milijun stanovnika, realno i manje zbog dugotrajnog demografskog pada, dok je Rusija ulazila u sukob s približno 146 milijuna ljudi, dakle s više nego trostrukom populacijskom bazom. Iako Rusija ima gotovo dvostruko veći apsolutni broj vojnih žrtava, Ukrajina je izgubila približno 1,2 do 1,5 posto ukupnog stanovništva samo kroz vojne gubitke, dok se ruski gubici kreću oko 0,7 do 0,8 posto. Drugim riječima, relativni demografski udar na Ukrajinu gotovo je dvostruko veći.

Ukrajinka u Zagrebu gradi novi život

Još pogubnije, vojni gubici nisu ravnomjerno raspoređeni po društvu. Oni pogađaju prije svega muškarce u radno i reproduktivno najaktivnijoj dobi, fizički i zdravstveno najspremniji dio populacije. Ukrajina tako ne gubi apstraktne statističke jedinice, nego jezgru buduće radne snage, roditelje budućih generacija i temelj poslijeratne obnove.

Taj gubitak dodatno se produbljuje masovnim izbjeglištvom. Više od šest milijuna Ukrajinaca nalazi se izvan zemlje, dok su milijuni interno raseljeni. Iskustva prethodnih ratova pokazuju da se znatan dio izbjeglica, osobito žena i djece, nikada ne vraća u zemlju porijekla. Kombinacija vojnih gubitaka i trajnog odlaska civilnog stanovništva otvara demografske škare koje će Ukrajinu opterećivati desetljećima, bez obzira na ishod rata.

Posebno je važno naglasiti da se sve navedene brojke odnose isključivo na vojne žrtve. Civilna populacija Ukrajine istodobno prolazi kroz zasebnu humanitarnu katastrofu čiji puni razmjeri još nisu poznati. Deseci tisuća potvrđenih civilnih smrti, razrušena infrastruktura, dugotrajni nestanci struje, grijanja i vode te razoreni gradovi svjedoče o patnji koja se ne može svesti na statistiku.

U hladnim zimskim noćima Kijeva, bez struje i grijanja, dok se stanovnici okupljaju oko improviziranih izvora topline, postaje jasno da rat odavno nije samo borba za teritorij. To je rat protiv društvene i demografske supstance.