Rat u Ukrajini, odnosno ruska sveobuhvatna invazija, koja je 24. veljače ušla u petu godinu, dramatično je ubrzala negativne demografske procese koji se već dugo godina odvijaju u Ukrajini - masovne migracije, pad nataliteta i brzo starenje stanovništva. Posljedice tih promjena već se osjećaju u gospodarstvu, društvenoj sferi i na tržištu rada.
U kratkom vremenskom razdoblju zemlja je izgubila milijune ljudi zbog golemih gubitaka na bojištu, prisilnih migracija i okupacije teritorija, a natalitet je pao na kritično niske razine. Istovremeno, udio starijih osoba brzo raste, dok broj radno sposobnog stanovništva opada. Sve to znači dugoročne posljedice za gospodarstvo, tržište rada i društveni ustroj.
Vodeći ukrajinski demografi procjenjuju da je Ukrajina od početka invazije punog opsega izgubila oko 10 milijuna ljudi. To uključuje ne samo one koji su poginuli u borbama, već i one koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove, završili na privremeno okupiranim teritorijima ili migrirali u inozemstvo. U nekoliko godina, Ukrajina je izgubila broj stanovnika usporediv s ukupnim stanovništvom neke poveće europske zemlje, kako piše Visit Ukraine.
Stopa nataliteta naglo je pala. Broj rođene djece tijekom rata pao je na manje od jednog djeteta po ženi. Za usporedbu, prosječna stopa u Europi je oko 1,4, a u Sjedinjenim Državama oko 1,6 djece. Ova znači da se čak i bez migracija stanovništvo zemlje ne može prirodno obnoviti. Sama odluka o rađanju djece izravno je pod utjecajem ratnih uvjeta. Stalni stres, prijetnje životu, nestabilnost prihoda i stanovanja te nedostatak sigurnosti prisiljavaju mnoge obitelji da odgode osnivanje obitelji na neodređeno vrijeme.
‘Ukrajinski genski fond umire. Postoji samo jedan način da spasimo budućnost naše nacije‘
Masovna migracija u inozemstvo jedan je od najsnažnijih čimbenika demografske krize. Zbog izravne životne ugroze, milijuni su bili prisiljeni potražiti sigurnost izvan zemlje, a rizik da se nikada neće vratiti sa svakom se godinom povećava, što stvara ne samo demografski, već i ozbiljan ekonomski problem za Ukrajinu. Prema službenim podacima međunarodnih organizacija, oko 6 milijuna Ukrajinaca registrirani su kao izbjeglice u inozemstvu. Velika većina njih su žene i djeca, a upravo te skupine čine budući demografski potencijal pa njihova dugotrajna odsutnost iz zemlje izravno utječe na natalitet i strukturu stanovništva unutar Ukrajine.
Što dulje rat traje, manja je vjerojatnost da će se sve interno raseljene osobe vratiti kući. Neki se Ukrajinci postupno integriraju u gospodarstvo i društveni život drugih zemalja, pronalaze poslove, dom i upisuju djecu u škole i vrtiće. S vremenom povratak u Ukrajinu prestaje biti prihvatljivo rješenje za mnoge, posebno ako pitanja sigurnosti i stabilnosti ostanu neriješena.
Masovne migracije također imaju izravne ekonomske posljedice. Nakon završetka rata, Ukrajini će trebati kvalificirana radna snaga za obnovu infrastrukture, poduzeća i državnih institucija, no velik dio radno sposobnog stanovništva mogao bi ostati u inozemstvu. Uz pad nataliteta, to stvara rizik od dugoročnog manjka radne snage i usporavanja gospodarskog oporavka.
Kako u tekstu za Kyiv Independent navodi Robert Turner, šef Misije Međunarodne organizacije za migracije u Ukrajini, četiri godine nakon početka sveobuhvatne invazije, mnogi Ukrajinci i dalje su u potrazi za sigurnim mjestom za život i ispunjenjem osnovnih potreba. U posljednjih godinu dana više od 450.000 ljudi raseljeno je iz svojih domova, mnogi od njih po drugi ili treći put.
Ukrajina, navodi Turner, predstavlja najveću krizu raseljavanja u Europi s 9,6 milijuna raseljenih osoba - 5,9 milijuna u inozemstvu i 3,7 milijuna unutar zemlje. Oni raseljeni unutar Ukrajine često su prisiljeni više puta mijenjati mjesto boravka, a zajednice koje ih primaju u sigurnijim regijama, koje su ih nekada spremno prihvaćale, sada se i same bore s nestancima struje, rastom troškova i preopterećenim lokalnim uslugama.
Istovremeno, Ukrajinci koji su potražili sigurnost u inozemstvu ulaze u novu fazu nesigurnosti. Privremena zaštita u Europi pružena je brzo i velikodušno nakon iznenadne eskalacije rata i spasila je mnoge živote - no, nije bila zamišljena da traje zauvijek. Kako se sve više raspravlja o ukidanju takvog režima za izbjegle Ukrajince, mnoge obitelji suočit će se s teškim izborom - vratiti se u zemlju koja je još uvijek meta brutalne agresije i bori se da održi osnovne funkcije, ili ostati u inozemstvu, suočeni s neizvjesnom budućnošću.
Tako migracija, zaključuje Turner, jest i bit će i ubuduće ključan dio oporavka zemlje - od sigurnih i dobrovoljnih povrataka, preko uključivanja ukrajinske dijaspore u obnovu zemlje, do dolaska ljudi u Ukrajinu kako bi ojačali tržište rada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....