KAZNENO DJELO

Novi zakon ipak ima efekta: Broj nijekanja ratnih zločina u BiH pada, pokrenuta istraga o 22 slučaja

Za nijekanje ratnih zločina potvrđenih presudama kao i za veličanje počinitelja tih zločina moguće je dobiti do pet godina zatvora
Sud Bosne i Hercegovine
 Bernard Covic/Cropix

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine otvorilo je istragu po 22 prijave podnesene zbog nijekanja ratnih zločina što je krajem srpnja postalo kazneno djelo, a da stupanje tog zakona nosi učinak pokazuje velik pad objava negiranja na društvenim mrežama.

Informaciju o provedbi istraga za lokalne medije potvrdio je glasnogovornik tužiteljstva Boris Grubešić no nije želio govoriti o sadržaju prijava i osobama protiv kojih su podnesene.

Nijekanje ratnih zločina iz posljednjeg rata u BiH potvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova kao i veličanje počinitelja tih zločina kaznena su djela za koje je u toj zemlji moguće dobiti od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Sankcioniranje takvih djela predviđeno je izmjenama Kaznenog zakona BiH što ih je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a stupile su na snagu 28. srpnja.

Izrijekom je zabranjeno i nijekanje genocida u Srebrenici što su ga 1995. godine nad Bošnjacima u Srebrenici počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

Na Inzkovu odluku da nametne izmjene Kaznenog zakona ne bi li time spriječio revizionističke istupe kojima se dovode u pitanje sudski utvrđene činjenice o zločinima, vlasti Republike Srpske odgovorile su donošenjem vlastitog zakona u kojemu stoji kako se te izmjene neće primjenjivati na teritoriju tog entiteta.

Ta odluka entitetskog parlamenta još nije stupila na snagu, a bošnjački zastupnici najavili su da će tražiti o tome očitovanje Ustavnog suda RS-a, a zatim i BiH-a.

Njihovo je stajalište da se entitetskim zakonima ne mogu derogirati zakoni koji vrijede na razini države.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ranije je najavio da će policija RS štititi osobe koje bi Tužiteljstvo BiH podvrgnulo kaznenom progonu zbog nijekanja ratnih zločina no za sada nema jasnog odgovora kako se to kani učiniti.

"Ovih dana razgovaramo o načinu kako ćemo zaštititi ljude koji dođu u poziciju da budu procesuirani. I putem pravne pomoći, i putem, naravno, fizičke zaštite da (ne) bude uhićen, priveden", kazao je Dodik u ovotjednom intervju za televiziju RS (RTRS).

Novi visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt najavio je da se neće miješati u provedbu zakona istaknuvši da je to posao za domaća pravosudna tijela.

Sarajevski istraživački portal BIRN pratio je objave na društvenim mrežama i u elektroničkim medijima kojima se niječe genocid u Srebrenici te je izvijestio da je njihov broj znatno opao od trenutka kada su stupile na snagu zakonske odredbe koje je nametnuo Inzko.

Tako je, primjerice, na Twitteru 23. srpnja bilo 70 takvih objava, a 1. kolovoza kada su takve izjave već bile kažnjive, bilo ih je samo četiri.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 19:54