Talat Xhaferi, predsjednik Sobranja, parlamenta Sjeverne Makedonije, objavio je datum za glasanje o povjerenju sadašnjoj vladi. Koje će se održati 11.11. u 11 sati. Četvrtak.
Jedina je to čvrsta točka u svemiru političkog kaosa u zemlji na jugu Balkana (neki se stariji sjećaju pjesme grupe Time, “Tamo gdje vječno sunce sja, tamo je Makedonija”).
Kaos je počeo nakon što je vladajuća socijaldemokratska stranka (SDSM), možda i jedina na Balkanu koja se stvarno tako može zvati, a vodi vladinu koaliciju, izgubila izbore u glavnom gradu Skoplju. I u drugim većim gradovima, Ohridu, Bitoli. Premijer i predsjednik stranke Zoran Zaev čudna je pojava na balkanskoj političkoj sceni, političar koji nakon poraza daje ostavku. Tako je bilo 2019. godine kad je Francuska blokirala početak pregovora Sjeverne Makedonije za pristupanje EU iako je zemlja promijenila ime i tako riješila višedesetljetni spor s Grčkom. I dodala pridjevak Sjeverna. Na izborima prošle godine uspio je sačuvati tanku većinu. I rekao da će dati ostavku ako izgubi Skoplje. Izgubio i dao ostavku.
Ali, nije htio srušiti koaliciju te je rekao da je potreban novi čelnik.
Prema političkim izvorima bliskim SDSM-u, u odluci su mu “pomogli” bivši stranački čelnik Branko Crvenkovski i ministrica obrane Radmila Šekerinska. Koji su vjerovali da će formiranje nove vlade proći bez problema i da će moći na čelo dovesti osobu kojom će moći upravljati.
S tim se nije slagao Hristijan Mickoski, lider najveće opozicijske, nacionalne/nacionalističke kako je vole definirati lokalni mediji, stranke VMRO-DPMNE. Koji je najavio da je upitna sadašnja većina. Što se potvrdilo tijekom vikenda kad su tri zastupnika manje albanske stranke Besa ("časna riječ u Albanaca koju daje pojedinac, porodica, selo ili pleme kao svečano obećanje zaštite ili pomoći", tumači Hrvatski jezični portal - u ovom su slučaju ipak odustali od bese) prešla u opozicijski tabor. Koji tako postaje većinski pa su se Besovci ponadali ostanku u vlasti.
Zaev je u međuvremenu zašutio, možda čak i zažalio zbog odluke. Mickoski mu je u nedjelju navečer poslao poruku: u ponedjeljak do 14.30 treba podnijeti ostavku u Sobranju ili će opozicija pokrenuti pitanje povjerenja vladi.
Nakon što je rok istekao, Aleksandar Nikoloski, potpredsjednik VMRO-DPMNE, objavio je da imaju 61 potpis kojim pokreću parlamentarnu proceduru izjašnjavanja o povjerenju vladi. Zaev je imao 62 zastupnika. Od 120.
Kad se činilo da bi sve trebalo proći u najboljem redu za opoziciju, pojavio se crni labud u liku zastupnika stranke Alternativa koji je rekao da neće glasati za opoziv, iako je potpisao dokument, jer ne želi biti u društvu sa zastupnikom Levice. Igraju se pozadinske igre u kojima se ne biraju sredstva, a manjinske stranke to obilato koriste.
Republika.mk, portal blizak VMRO-DPMNE, objavljuje da nije sve gotovo jer postoji mogućnost da do četvrtka još neki od zastupnika iz koalicije prijeđu u opozicijski tabor. Svi su odmah pogledali prema najvećoj albanskoj stranci DUI, nastaloj od Albanske narodne armije koja je 2001. godine pokrenula oružanu borbu protiv Makedonaca. Ta je stranka, koja je na izborima poražena u Tetovu, krunskom dragulju albanskih političkih opcija, objavila da predsjednik Ali Ahmeti ima odobrenje razgovarati s oba tabora o nastavku suradnje. Samo ne s onima koji ne podržavaju EU integracije. VMRO-DPMNE ima dobre odnose s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom koji bi ih rado vidio u EU. Nisu protiv EU, dakle.
Mickoski bi najradije išao u prijevremene izbore jer smatra da bi, na valu dobrih rezultata na lokalnim izborima, dobio stabilniju parlamentarnu većinu. Ahmeti bi ostanak sadašnjeg omjera snaga jer se boji gubitka zastupnika. Glasove uvjetuje važnom promjenom posljednje godine mandata - redovni bi izbori trebali biti 2024. godine: Albanac bi morao biti premijer. Nakon novih izbora to vjerojatno ne bi mogao uvjetovati.
Zaev se oglasio na Facebooku tvrdeći da opozicija sprema povesti zemlju u pogubnom smjeru i da će ljudi patiti zbog isprazne želje za vlašću. Dodao je kako opozicijska vlada predstavlja ugrozu za tri ključna makedonska međunarodna ugovora: Prespanski, kojim su normalizirani odnosi s Grčkom nakon promjene imena, Sporazum o dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom, čija je, navodno manjkava provedba, za Sofiju povod blokiranja početka pregovora Skoplja o članstvu u EU te Ohridski, kojim su uređeni odnosi s Albancima nakon pobune.
Mickoski ga je preduhitrio i u nedjelju navečer rekao da nikad neće koristiti novo ime države - Sjeverna Makedonija - ali da prihvaća Prespanski sporazum kao realnost koja se ne može ignorirati.
Nikos Dendias, grčki ministar vanjskih poslova, krajem prošlog tjedna je rekao da će Atena surađivati s vladom bilo kojeg političkog predznaka i da očekuje prihvaćanje sporazuma. U ponedjeljak iz Atene stiže nova poruka: “Dobro da nismo još ratificirali memorandume vezane uz Prespanski sporazum jer sada postaju mehanizam kojim možemo kontrolirati ispravnu provedbu sporazuma.”
Nastavak u četvrtak, 11.11. u 11 sati.