Hoće li promjene u sastavu američkog stanovništva dugoročno pokopati Republikansku stranku, pitanje je kojim se nakon pobjede predsjednika Baracka Obame bave američki analitičari. Glavna skupina koja je glasala za Romneyja bili su bijelci - glas mu je dalo njih 59 posto - no njih je sve manje.
- To su bili izbori na kojima je budućnost pobijedila nad prošlošću - rekao je Marshall Ganz koji na Harvardu predaje javne politike.
Demografi tvrde da se republikancima ne piše dobro ako se nastave oslanjati samo na glasove bijelaca jer je u SAD-u sve veći broj rasnih manjina, sve više mladih koji ne idu u crkvu, sve više visokoobrazovanih. Sve je manji udio i udanih žena pa su republikanci, koji se često “nespretno izražavaju” o pitanjima silovanja, trudnoće i pobačaja, i na tome zabilježili nekoliko poraza.
- Nebijeli glasovi rastu, tik, tak, tik, tak, polako, ali postojano. Svake četiri godine izbornog ciklusa elektorat postaje malo raznolikiji, a to će se nastaviti. To je vrlo moćna demografija koja mijenja našu politiku i našu sudbinu - rekao je Paul Taylor iz Pew Research Centera za Reuters te dodao kako se očekuje da će udio bijelih birača nastaviti padati na svakim idućim izborima.
Većinska manjina
Rezultati popisa stanovništva objavljeni u svibnju pokazali su da su u Sjedinjenim Državama 2011. prvi put bijela djeca činila manje od 50 posto. Sadašnje manjine - Hispanoamerikanci, crnci, Azijci i miješane rase - među novorođenima su činile 50,4 posto, a samo deset godina ranije 37 posto. Bijelci i dalje bilježe najveći pojedinačni broj rođenja - 49,6 posto - i očekuje se da će tako ostati još dugo, ali jasno je da u Americi upravo raste nova generacija u kojoj će sadašnje manjine postati većina.
Podaci također pokazuju da broj poroda pada u svim rasnim skupinama, no brže među bjelkinjama, za 11,4 posto u odnosu na 2008., a manje među manjinama, za 3,2 posto. Uz to, bijelci stare, odnosno srednja dob među bijelcima je 42, što znači da velik dio žena više nije u idealnoj dobi za rađanje djece, dok je među Hispanoamerikancima srednja dob 27,6 posto. Hispanoamerikanci uz to imaju i mnogo djece - na svakog umrlog rađa ih se sedmero. U četiri američke države - na Havajima, u Kaliforniji, New Mexicu i Teksasu, manjine su već prešle 50 posto, a do 2040. ili 2050. Sjedinjene Države mogle bi postati zemlja u kojoj će sadašnja većina postati manjina.
Politički zaokreti
Kakve bi to posljedice moglo imati na političkoj razini, vidjelo se na ovim izborima. Izlazne ankete pokazale su da su u padu skupine koje tradicionalno glasaju za republikance, a raste broj birača njihovih demokratskih protivnika.
Ipak, taj odnos snaga niti je zauvijek, niti sve te skupine glasaju kao jedan. U svojim počecima Republikanska je stranka bila stranka koja se protivila ropstvu, stranka jake federalne vlade koja je svoje pristaše imala na američkom Sjeveru. Demokrati su, pak, bili ti koji su prije Građanskog rata branili ropstvo, a sve do 60-ih i rasnu segregaciju, pa je konzervativni, rasistički Jug bio njihova baza (zajedno s gorljivim liberalima sa Sjevera). Tek je Nixonova “južnjačka strategija” krajem 60-ih Jug donijela pod okrilje republikanaca, no istodobno su izgubili više od 90 posto glasova crne populacije.
Približavanje centru
Kritičari teorije o novoj demokratskoj većini stoga upozoravaju da će se, ako birači budu postajali sve liberalniji, republikanci jednostavno morati više približiti centru. A prema mišljenju nekih, ni to neće biti posve nužno. Naglašavaju da će se demokratski predsjednik uskoro naći u velikim problemima jer će, prvo, morati izabrati hoće li stati na stranu sindikata i podići poreze za njihove “beneficije” na račun poreznih obveznika. Slična dvojba sprema mu se i u slučaju mirovina, koje se zasad nije usudio dirati, a pitanje je ima li država za njih novca. U nekom bi trenutku Bijela kuća mogla biti prisiljena rezati i druga socijalna prava svojih birača. Zbog toga bi podrška demokratima u nekim skupinama također mogla nestati.