Invazija Kine na Tajvan rezultirala bi velikim gubicima za SAD, Taipei i Japan, ali je malo vjerojatno da bi završila pobjedom Pekinga. Američki think tank Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) proveo je 24 simulacije ratne igre u kojoj su tražili odgovor na pitanje: Što bi se dogodilo da Kina odluči izvesti amfibijski napad na Tajvan 2026. godine?
Rezultat sva 24 različita scenarija bio bi isti - Tajvan i saveznici pobijedili bi u ratu, ali bi pretrpjeli ogromne gubitke. Do kraja rata najmanje bi dva američka nosača zrakoplova i deset do 20 velikih obalnih borbenih brodova završili na dnu Tihog oceana.
Dug oporavak
Otprilike 3200 američkih vojnika bilo bi ubijeno u tri tjedna borbe, gotovo polovica onoga što je SAD izgubio u dva desetljeća borbe u Iraku i Afganistanu. U većini scenarija Japan bi izgubio više od 100 borbenih zrakoplova i 26 ratnih brodova. "Sjedinjene Američke Države i Japan izgubili bi desetke brodova, stotine zrakoplova i tisuće vojnika. Takvi bi gubici naštetili globalnoj poziciji SAD-a dugi niz godina", stoji u izvješću "Prva bitka sljedećeg rata", koje je CNN dobio na uvid prije službene objave.
Kina bi također bila teško ranjena, s oko 10.000 mrtvih vojnika te uništenih 155 borbenih aviona i 138 velikih ratnih brodova. Scenariji prikazuju sumornu budućnost za Tajvan, čak i ako kineska invazija ne uspije. "Tajvanska vojska bila bi ozbiljno degradirana i ostavljena da brani oštećeno gospodarstvo na otoku bez struje i osnovnih usluga. Smrtno bi stradalo najmanje 3500 vojnika, a svih 26 razarača i fregata u mornarici bilo bi potopljeno", stoji u izvješću.
Rezultati sugeriraju da bi, ako bi SAD intervenirao, vjerojatno mogao spriječiti potpuno preuzimanje Tajvana ili barem doći u pat-poziciju. No, u izvješću se naglašava da ne postoji "ukrajinski model" za Tajvan te da SAD i zapadni saveznici ne bi mogli slati dodatne zalihe na pacifički otok. "Jednom kad rat počne, nemoguće je poslati trupe ili zalihe na Tajvan. Čime god Tajvanci namjeravaju ratovati, to moraju imati kod sebe u trenutku kad počne rat", ističe Mark Cancian, jedan od autora izvješća.
CSIS stoga upozorava da SAD mora hitno osigurati što više oružja kako bi pomogao Tajvanu da se adekvatno pripremi za potencijalni napad Kine. Preporučuje se da SAD i Tajvan ojačaju baze u Japanu i Guamu, usredotoče se na manje brodove koji su sposobniji "preživjeti" napad i daju prioritet podmornicama i jeftinim borbenim zrakoplovima s fokusom na količinu i sposobnost preživljavanja.
Otkad je u kolovozu tadašnja predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi posjetila Tajvan, Kina je pojačala agresivnu vojnu taktiku pritiska na pacifički otok. Peking je u više navrata slao borbene zrakoplove preko središnje linije Tajvanskog tjesnaca, a kineski predsjednik Xi Jinping je na 20. kongresu vladajuće Komunističke partije rekao da će u slučaju Tajvana "koristiti vojnu silu ako treba".
Uvoz i izvoz
Brojni think tankovi prije su objavljivali rezultate simulacije potencijalnog rata Kine i Tajvana. No, ovo je prvi put da su provedena 24 različita scenarija takvog rata, uz pomoć obrambenih stručnjaka, umirovljenih vojnih časnika i bivših dužnosnika Pentagona. Ipak, CSIS naglašava da ovo izvješće ne implicira da je rat za Tajvan "neizbježan ili čak vjerojatan".
Dan Grazier, viši suradnik za obrambenu politiku u neprofitnoj organizaciji Projekt vladina nadzora (POGO), smatra da je izravna kineska invazija na Tajvan vrlo malo vjerojatna jer bi poremetila uvoz i izvoz na kojima se kinesko gospodarstvo oslanja za svoj opstanak.
"Kinezi će učiniti sve što mogu kako bi izbjegli vojni sukob s bilo kime. U slučaju provokacije SAD-a, upotrijebit će industrijsku i gospodarsku moć umjesto vojne sile", zaključuje Grazier.