Ministri vanjskih poslova Europske unije na današnjem sastanku u Bruxellesu raspravljaju o situaciji na zapadnom Balkanu koju je visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell ocijenio kao "ne pretjerano dobrom!". Borrell je dolazeći na sastanak rekao da su u Bosni i Hercegovini tendencije koje dovode u pitanje jedinstvo zemlje i napredak na putu prema EU. Rekao je da će tijekom rasprave o zapadnom Balkanu, osim situacija u BiH, jedna od tema biti i dijalog o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova.
I hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman smatra da je situacija na Balkanu zabrinjavajuća. On smatra da su u BiH "rastući unitarizam i separatizam" opasnost koja narušava stabilnost države.
- Ključ rješenja je poštovanje jednakosti triju konstitutivnih naroda. Izborna reforma je ključna. Trebamo napredak u tom smjeru, i to hitno. Podržavamo izborne reforme i to je neophodno za razvoj - rekao je Radman uoči početka sastanka u Bruxellesu. Naglasio je da trebaju prestati retorika i postupci koji podsjećaju na devedesete i jamčiti teritorijalni integritet.
Za Hrvatsku je posebno važno, a to ponavlja ministar vanjskih poslova na svakom sastanku, izborna reforma kojom će se jamčiti ravnopravnost Hrvata i pravo da sami biraju svoje predstavnike u svim tijelima vlasti u BiH.
Uoči današnjeg sastanka Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) pripremila je dokument o situaciji u regiji, u kojem se izražava zabrinutost.
- Proteklih mjeseci politička situacija na zapadnom Balkanu postala je velik izazov. U Bosni i Hercegovini se produbila politička kriza, a zapaljiva retorika je dominantna. Dogodili su se tenzije i incidenti na sjeveru Kosova. Međustranačke podjele nastavljaju destabilizirati i paralizirati politički sustav u Crnoj Gori. Nesuglasice između zapadno balkanskih partnera sprečavaju implementaciju regionalnih integracija - stoji kao opis situacije u spomenutom dokumentu.
U ovom dokumentu se navodi da je EU do sada dala "pomoć bez presedana" regiji, i političku, i tehničku i novčanu, ali se konstatira da su ovi napori ostali u sjeni razočaranja zapadno balkanskih partnera s procesom proširenja, zbog čega opada potpora za integraciju u EU i stvara prostor za nacionalističku retoriku.
Posebna zabrinutost je zbog situacije u Bosni i Hercegovini.
- Politička situacija u BiH je značajno eskalirala. Dok je određeni napredak postignut 2020. godine, primjerice s održavanjem lokalnih izbora u Mostaru, državne institucije su sada praktički blokirane. Neprihvatljiva zapaljiva retorika, kojom se dovodi u pitanje teritorijalni integritet, suverenitet i jedinstvo države su pridonijele rastu tenzija na terenu - piše u dokumentu Europske unije.
Europska unija kao problem spominje i nedostatak napretka u dijalogu između Kosova i Srbije. Kao i u slučaju Bosne i Hercegovine, EU smatra da je i za uspjeh u dijalogu za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije nužna tijesna suradnja s novom američkom administracijom. Dan nakon sastanka ministara EU u Bruxellesu će se održati nova runda u dijalogu između ovih dviju država uz posredovanje EU.
Povjerenik EU za proširenje Oliver Varhelyi je, dolazeći na sastanak, izrazio nadu da će se nakon izbora u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj promijeniti "situacija na terenu" i osigurati otvaranje pristupnih pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom još prije kraja ove godine. Prema ocjeni Europske komisije, i Albanija i Sjeverna Makedonija već odavno su ispunile sve uvjete za otvaranje pregovora. Ali o tome nije bilo suglasja u Vijeću EU gdje je Bugarska blokirala Sjevernu Makedoniji zbog sporova oko identitetskih pitanja.