Zbog klimatske krize sve više i više tropskih područja planeta uskoro više neće biti pogodno za život ljudi, a sve veća vrućina i vlaga prijete velikom dijelu svjetske populacije koji će se naći u potencijalno smrtonosnim uvjetima, pokazalo je novo istraživanje, piše Guardian.
Ako svjetske vlade ne uspiju ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C stupnjeva iznad predindustrijske ere, područja u tropskom pojasu koja se protežu na obje strane ekvatora, u riziku su da se pretvore u takvo okruženje koje će prijeći 'granicu mogućnosti ljudske prilagodbe', upozorava studija.
Sposobnost ljudi da reguliraju tjelesnu toplinu ovisi o temperaturi i vlažnosti okolnog zraka. Imamo temeljnu tjelesnu temperaturu koja je uvijek relativno stabilna na 37°C, dok je naša koža hladnija kako bi omogućila toplini da izađe iz unutrašnjosti tijela. Ali ako tzv. 'temperatura vlažne kugle' poznata i kao temperatura vlažnog termometra ('wet-bulb temperature' ili WBT, mjera temperature i vlažnosti zraka) prijeđe 35°C, visoka temperatura kože znači da se tijelo ne može ohladiti, što može imati potencijalno smrtonosne posljedice.
'Ako je previše vlažno, naša se tijela ne mogu rashladiti isparavanjem znoja - zato je vlaga važna kad uzimamo u obzir mogućnost življenja na nekom jako vrućem mjestu', rekao je Yi Zhang, istraživač sa Sveučilišta Princeton koji je vodio novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Geoscience. 'Visoke temperature jezgre tijela su opasne ili čak smrtonosne.'
Istraživački tim proučio je razne povijesne podatke i simulacije kako bi utvrdio kako bi se ekstremi temperature vlažnog termometra mogli mijenjati kako se planet nastavlja zagrijavati te otkrio da se ti ekstremi u tropskom pojasu povećavaju približno jednakom brzinom kao i sama srednja tropska temperatura.
To znači da će porast svjetske temperature morati biti ograničen na 1,5 °C kako bi se izbjeglo da u rizičnim tropskim područjima temperatura vlažnog termometra prijeđe 35 °C. Temperatura vlažnog termometra je po definiciji temperatura očitana termometrom čija je kugla prekrivena krpom natopljenom vodom preko koje prolazi zrak, što je postupak koji pomaže oponašati sposobnost ljudi da hlade kožu isparavanjem znoja.
Opasni uvjeti u tropskim krajevima razvit će se i prije prijeđenog praga od 1,5 °C, uz upozorenje da bi i 1°C ekstremnog povećanja temperature vlažnog termometra moglo imati štetan utjecaj na zdravlje ljudi jednak utjecaju od nekoliko stupnjeva porasta obične temperature. Svijet se zbog ljudske aktivnosti već zagrijao u prosjeku za oko 1,1°C i premda su se svjetske vlade kroz Pariški klimatski sporazum obvezale da će zadržati porast emperature na 1,5°C, znanstvenici upozoravaju da bi ta granica mogla biti prijeđena u roku od deset godina.
To potencijalno ima zastrašujuće implikacije na ogroman dio čovječanstva. Oko 40 posto svjetske populacije trenutno živi u tropskim zemljama, s tim da će se taj udio proširiti na polovicu globalne populacije do 2050. godine zbog velikog postotka mladih ljudi u tim regijama. Istraživanje na Princetonu bilo je usredotočeno na geografske širine između 20 stupnjeva sjeverno (liniju koja prolazi kroz Meksiko, Libiju i Indiju), do 20 stupnjeva južno (liniju koja prolazi kroz Brazil, Madagaskar i sjeverne krajeve Australije).
Mojtaba Sadegh, stručnjak za klimatske rizike s Državnog sveučilišta Boise u saveznoj državi Idaho, rekao je da je u studiji obavljen 'sjajan posao' jer je analizirano kako porast temperature 'može učiniti dijelove tropskog područja nenastanjivima u nedostatku značajnih infrastrukturnih ulaganja'.
'Ako se ova granica prekrši, infrastruktura poput skloništa s hladnim zrakom bit će apsolutno neophodna za opstanak ljudi', rekao je Sadegh koji nije bio uključen u istraživanje. 'S obzirom da se veći dio pogođenog područja sastoji od zemalja s niskim prihodima, pružanje potrebne infrastrukture bit će veliki izazov.'
'Teoretski niti jedan čovjek ne može podnijeti temperaturu vlažnog termometra iznad 35 °C, bez obzira na to koliko vode popio', dodao je.
Studija je samo najnovije znanstveno upozorenje o ozbiljnim opasnostima koje predstavlja vrućina. Ekstremni toplinski valovi mogli bi dijelove Bliskog istoka učiniti nenastanjivima za ljude, ustanovili su znanstvenici, a porast temperature također predstavlja ogroman rizik i za dijelove Kine i Indije.
Globalni broj potencijalno kobnih događaja koji uključuju vlagu i vrućinu udvostručio se između 1979. i 2017. godine, utvrdilo je istraživanje, a u sljedećim desetljećima bi se čak tri milijarde ljudi mogle naći izvan povijesnog raspona temperatura koje su ljudi u stanju preživjeti i u kojima su napredovali u proteklih 6.000 godina.