Vlada Sjedinjenih Država u srijedu je konačno skinula oznaku tajnosti s oko 1500 dokumenata prikupljenih u sklopu istrage i analize okolnosti koje su dovele do ubojstva predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja u Dallasu 1963., no njihova objava razočarala je i povjesničare i teoretičare zavjera.
Velika većina dokumenata javno objavljenih u srijedu već je viđena, radi se o dokumentima na kojima je prethodno bilo zacrnjeno po nekoliko riječi ili pokoje ime, najčešće ime dužnosnika CIA-e ili lokacija CIA-ina ureda u inozemstvu. Više od 10.000 dokumenata još uvijek je ili dijelom cenzurirano, ili u potpunosti skriveno od javnosti, a vlada je obećala da će ih pustiti u javnost u prosincu sljedeće godine, nakon što CIA i FBI pregledaju sve preostale dokumente i daju svoje mišljenje predstavlja li koji od njih još uvijek opasnost za nacionalnu sigurnost ukoliko se objavi.
Iako će biti potrebno nekoliko dana da stručnjaci i amaterski povjesničari prođu kroz svih 1500 dokumenata, već je sad očigledno da se u njima ne nalazi nikakva prijelomna informacija koja bi promijenila postojeću verziju okolnosti pod kojima je ubijen JFK.
Zanimljivi detalji u novoobjavljenim dokumentima su CIA-ini telegrami i memorandumi koji se tiču poteza Leeja Harveyja Oswalda prije samog atentata, poput njegovih posjeta ambasadama Sovjetskog Saveza i Kube u Mexico Cityju, kao i interna agencijska rasprava o potencijalnoj upletenosti Kube u ubojstvo Kennedyja.
Jedan od dokumenata - sažetak informacija koje su obavještajne službe posjedovale o Oswaldu - pripremljen je u 7 ujutro, 24. studenoga 1963., dva dana nakon ubojstva. Iz dokumenta je vidljivo kako su CIA i FBI nakon ubojstva predsjednika žustro reagirale i sklopile prethodno nezamijećenu slagalicu iz koje je moglo biti jasno kako je Oswald potencijalno predstavljao prijetnju po nacionalnu sigurnost, no niti jedna agencija nije reagirala na vrijeme.
Šturim diplomatskim i obavještajnim rječnikom, izvještaj pripremljen za potpredsjednika Lyndona Johnsona i vodeće američke dužnosnike u studenome 1963. otkriva kako je Oswald tražio sovjetsku imigracijsku vizu za sebe i svoju suprugu. Dokument je ustvrdio kako je Oswald privukao pozornost obavještajnih službi kroz "tehničku operaciju" u Mexico Cityju, kad je 1. listopada 1963. stupio u kontakt sa sovjetskim konzulom Valerijem Kostikovom.
Kad ga je CIA prepoznala kao bivšeg prebjega - Oswald je otputovao u Moskvu u listopadu 1959., odrekao se američkog državljanstva i zatražio državljanstvo Sovjetskog Saveza - poslala je obavijest 10. listopada FBI-u, ministarstvu i ratnoj mornarici, imigracijskoj službi i ambasadi u Meksiku. No kako CIA nije smjela djelovati protiv građana SAD-a u inozemstvu bez izričite naredbe, nisu poduzeli nikakve dalje korake.
Tek nakon atentata, kad je Oswald identificiran kao potencijalni počinitelj, obavještajne službe krenule su prikupljati daljnje informacije o Oswaldu i otkrile kako je ulazio i u kubansku ambasadu u Mexico Cityju te su uspjeli doznati da je tražio tranzitnu vizu od Kube, gdje je htio čekati imigracijsku vizu od Sovjetskog Saveza.
Meksička zaposlenica kubanske ambasade Silvia Duran zvala je rusku ambasadu i tražila jamstva da će Oswald uistinu i dobiti vizu od Moskve, no nije ih dobila. Sovjetski dužnosnik kasnije ju je nazvao i rekao kako je Oswald po istom pitanju kontaktirao sovjetski konzulat u Washingtonu, no da oni ne mogu biti sigurni da će mu se odobriti viza, pa ju u konačnici nije dobio ni od Kube.
Dan nakon ubojstva, 23. studenoga 1963., meksičke vlasti uhitile su u tajnosti Duran i njezina supruga te ih na zahtjev SAD-a ispitali o svim detaljima Oswaldova posjeta. Nadzor sovjetske i kubanske ambasade u Meksiku te njihovih obavještajaca nije primijetio nikakve neuobičajene poteze.
Ovaj dokument, koliko god da je zanimljiv zbog svojeg sadržaja, istovremeno je i primjer razloga zašto su neki od brojnih spisa o ubojstvu Kennedyja godinama ostali skriveni od javnosti. Radi se o priznanju da je SAD imao sovjetsku i kubansku ambasadu u Mexico Cityju pod trajnim nadzorom te da se čak ni telefonski pozivi iz tih ambasada na javnim linijama nisu mogli sakriti od američkih službi. Otkrio je i kako je meksička vlada bila spremna u potpunoj tajnosti uhititi vlastite državljane kako bi ispunila zahtjeve SAD-a u kriznoj situaciji.
Dosadašnje istrage ubojstva Kennedyja zaključile su kako je Oswald djelovao sam, s izuzetkom istrage Izabranog odbora Kongresa o atentatima, koji je istraživao ubojstva Kennedyja i Martina Luthera Kinga Juniora 1976. Taj je Odbor zaključio kako su vjerojatno bila dva strijelca na temelju audiozapisa s policijskog kanala, no kasnije su analize diskreditirale zapis, za koji su ustvrdile kako je nastao tek nakon atentata.
Unatoč nizu dokaza da je Oswald djelovao sam, ubojstvo predsjednika Kennedyja okosnica je brojnih teorija zavjera, kojima je novi život udahnuo film Olivera Stonea "JFK" iz 1991. Stoneov film ispričan je iz perspektive okružnog tužitelja New Orelansa, Jima Garrisona, koji je tvrdio kako je lokalni poduzetnik Clay Shaw bio dio urote koja je dovela do ubojstva predsjednika, a o svojim tvrdnjama je objavio i knjigu. Iako su povjesničari kritizirali Stoneov film zbog iskrivljavanja činjenica, film je dobio izvrsne kritike i bio je nominiran za osam nagrada Oscar.
Istraživanja javnosti pokazala su kako danas većina građana SAD-a vjeruje da je Kennedyjeva smrt bila rezultat zavjere na visokoj razini, dok tek 30% vjeruje službenoj verziji događaja. Jedan od ključnih razloga za nepovjerenje prema vlastima, tvrdi povjesničar Larry Sabato sa Sveučilišta u Virginiji, potpuni je manjak transparentnosti u proteklih više od pola stoljeća, pogotovo s obzirom da više od 10.000 dokumenata još uvijek čeka objavu.
- Uvijek nam kažu 'sljedeći put' - rekao je Sabato za CNN, koji je uklonjene cenzurirane detalje iz dokumenata objavljenih u srijedu nazvao "minimalnim i bezvrijednim".
"Razlog zbog kojega je to toliko važno nije u tome što ćemo naći ključni dokaz koji će promijeniti cijelu teoriju oko toga tko je ubio Kennedyja. Manjak transparentnosti i činjenica da je dobivanje tih dokumenata nakon 58 godina teško poput vađenja zubi - to vam govori zašto imamo toliko teorija zavjere", izjavio je Sabato.
Predsjednik Joe Biden u listopadu je izdao naredbu kojom je odgodio planiranu objavu dokumenata, u kojoj je ustvrdio kako je potrebno spriječiti "štetu vojnoj obrani, obavještajnim operacijama, organima zakona i vođenju međunarodnih odnosa koja je toliko ozbiljna da nadvladava interes javnosti za trenutačnom objavom".
Postavio je dva roka za objavu preostalih dokumenata - srijedu, za dokumente za koje obavještajne agencije nisu zatražile odgodu te 15. prosinac 2022., do kad agencije moraju provesti sigurnosnu analizu prije objave. Sve agencije koje žele zadržati dokumente ili njihove dijelove tajnima moraju do tad predstaviti predsjedniku indeks objašnjenja za svaki pojedini dokument zašto se traži dalja odgoda objave. Ti indeksi morat će biti javni i dostupni široj javnosti.
Bivši djelatnik CIA-e David Priess pojasnio je za CNN moguće razloge zašto je na pojedinim dokumentima još uvijek oznaka tajnosti. Rekao je kako je "sve manje vjerojatno, no moguće" da je jedan od izvora CIA-e iz tog perioda još uvijek živ te je potrebno zaštititi njegov ili njezin identitet.
"Moglo bi biti da postoji izvor koji je još uvijek u poziciji moći ili izravno povezan s nekime, što bi moglo ugroziti današnje prikupljanje obavještajnih podataka. To je sad potrebno uskladiti s povijesnim interesom i interesom javnosti", rekao je Priess.