NATO saveznici su u srijedu oborili tri ruska drona koji su ušli u poljski zračni prostor, što je, prema riječima dužnosnika za Military Times, prvi put u povijesti zapadnog vojnog saveza da su se njegovi zrakoplovi suočili s potencijalnim prijetnjama u savezničkom zračnom prostoru.
Ruski upad je izazvao "višeslojni odgovor" NATO saveznika, koji su stavili njemačke Patriote u Poljskoj u stanje pripravnosti i lansirali talijanski zrakoplov za rano upozoravanje u zraku i zračni tanker iz NATO-ove flote višenamjenskih transportnih zrakoplova tankera (MRTT), prema riječima visokog obrambenog dužnosnika.
Sve to lijepo zvuči, no zanimljiv je još jedan podatak koji prenosi Defense News - visoki vojni dužnosnik, kako se navodi, rekao je da se osam drugih ruskih dronova srušilo samo od sebe nakon ulaska u poljski zračni prostor, odnosno njihov pad nije rezultat djelovanja obrambenih snaga NATO-a.
Doduše, iz ovoga nije jasno što se dogodilo s još osam ruskih dronova, budući da se tvrdi kako ih je bilo ukupno 19, ali svejedno je posve u skladu s ocjenama Politica i Newsweeka, koji u četvrtak i petak pišu o vrlo ograničenim sposobnostima NATO obrane.
Politico tako zaključuje da NATO nije spreman oduprijeti se napadima ruskih dronova jer saveznici naprosto nemaju na raspolaganju isplative protumjere za suočavanje s jeftinim ruskim dronovima od drveta i pjene, dok Newsweek također donosi procjenu da NATO nije spreman na masivne ruske napade dronovima te da se savezu nameće hitno i neugodno pitanje koliko bi dobro mogao presresti mnogo veći ruski napad dronovima ili projektilima.
Raketama od 400.000 dolara na dron od 10.000
Upad najmanje 19 dronova u Poljsku bio je, kako se procjenjuje, i politički i vojni test Rusije. Ulrike Franke iz Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), kaže kako je vrlo dobro što je Poljska detektirala i srušila dronove, no činjenica jest da je NATO-ova akcija bila daleko manje učinkovita od uobičajenog odgovora Ukrajine na ovakve i daleko masovnije napade. Dok je NATO oborio tri drona, Kijev obično tvrdi da mu je stopa presretanja od 80 do 90 posto, unatoč tome što se radi o daleko jačim napadima.
Franke ističe da postoji nesklad između jeftine ruske opreme i skupog vojnog odgovora NATO-a. "Što ćemo učiniti, slati F-16 i F-35 svaki put? To nije održivo. Moramo se bolje opremiti sustavima protiv dronova", upozorila je, kako piše Politico.
Neke dronove su presreli najsuvremeniji nizozemski borbeni zrakoplovi Lockheed Martin F-35 pete generacije. Glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, rekao je da su tijekom napada ruskih dronova bili angažirani poljski F-16, nizozemski F-35, talijanski AWACS, višenamjenski transportni tankera i također izuzetno skup njemački sustav protuzračne obrane Patriot, kako je prenio Kyiv Independent.
Radi se o opremi vrijednoj milijarde dolara za suprotstavljanje jeftinim ruskim dronovima Gerbera, kopijama iranskog Šaheda, čija se proizvodnja procjenjuje na svega 10.000 dolara. Ili, kako je poentirao Kyiv Independent, za rušenje dronova od 10.000 dolara, izrađenih od šperploče i pjene, korištene su rakete Sidewinder, koje koštaju oko 400.000 dolara po komadu.
U protuzračnu obranu već dugo se upire prstom kao u jedan od glavnih nedostataka u sposobnostima zemalja članica NATO-a. Europska unija također potiče članice da potroše dio od 150 milijardi eura SAFE kredita na protuzračnu obranu. No, velik dio tog novca namijenjen je vrlo skupom oružju. I sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da američki MIM-104 Patriot i francusko-talijanski SAMP/T sustavi protuzračne obrane, od kojih svaki košta stotine milijuna dolara, nisu razumna opcija protiv jeftinih ruskih kamikaza dronova.
Ukrajinsko rješenje
Ukrajina ne koristi takvu opremu za suzbijanje valova ruskih bespilotnih letjelica kojih može biti na stotine u jatu na noćnom nebu. Umjesto toga, razvila je vlastite vrlo jeftine presretačke dronove kako bi suzbila te ruske prijetnje. Sada je to pitanje pokrenuto u četvrtak tijekom briefinga glavnog tajnika NATO-a i veleposlanika članica EU-a u Bruxellesu. Zaključak je bio da vojske članica NATO-a ne bi mogle redovito koristiti F-35 za presretanje takvih prijetnji. "Sam Rutte je to zaključio i nitko se nije protivio", otkrio je jedan od diplomata.
Prema Charlyju Salonius-Pasternaku, izvršnom direktoru helsinškog think tanka Nordic West Office, prilagodba NATO-ovog odgovora na rusku masovno proizvedenu i jeftinu opremu odavno je trebala biti provedena. Neke zemlje, kako kaže, prilagođavaju svoje arsenale - i to one koje prijetnje osjećaju akutnije - ali potrebno je neko vrijeme za provedbu proračunskih odluka.
Neki od europskih obrambenih divova pokušavaju se prilagoditi brzo promjenjivoj utrci u naoružanju dronovima. Primjerice, krajem kolovoza švedski Saab predstavio je novi jeftini projektil nazvan Nimbrix, dizajniran za neutralizaciju malih bespilotnih letjelica na malim visinama. Francuska agencija za nabavu oružja DGA također je nedavno naručila demonstrator laserskog sustava protiv dronova od grupe tvrtki, uključujući MBDA, Safran, Thales i Cilas. No, one manje, a inovativne tvrtke, mogu imati problema s probijanjem na tržištu.
Pred NATO-om su dva glavna izazova kada je u pitanju obrana od dronova, kaže Ulrike Franke. Prvi je da jedan sustav neće moći odbiti sve prijetnje. "Po definiciji, trebat će nam slojevita obrana, s elektroničkim i kinetičkim protumjerama". Drugi je koliko se brzo tehnologija razvija - i Ukrajina i Rusija stalno prilagođavaju svoje ofenzivne i obrambene dronove u tehnološkoj spirali.
To je ukrajinski pristup - oni koriste elektroničke protumjere, kao i tisuće dronova presretača mjesečno. Ukrajina se može suočiti sa stotinama dronova noću, a branitelji uništavaju veliku većinu njih. Za europske vojske to bi zahtijevalo promjenu tradicionalnih obrazaca nabave malih serija skupog oružja, kako je ranije rekao za Politico bivši načelnik francuskog obrambenog stožera, general Thierry Burkhard.
Pomama za ukrajinskim dronovima presretačima
NATO je, kako piše Newsweek, pred hitnim zadatkom - kako uništiti mnogo dronova odjednom bez korištenja skupih raketa protuzračne obrane, koje mogu koštati milijune dolara po komadu.
Andrius Kubilius, europski povjerenik za obranu i svemir, rekao je u srijedu nakon upada ruskih dronova u Poljsku, da "moramo hitno razviti" "zid dronova" preko "cijelog istočnog boka EU". Ideja zida dronova u biti se odnosi upravo na već spomenutu slojevitu obranu, od dronova presretača do topova i projektila, plus elektroničko ratovanje i pokušaje ometanja ili lažiranja dolaznih dronova. Ideja je da svaki sloj obrane pokuša eliminirati dolaznu prijetnju.
Sve dominantnija taktika je korištenje dronova presretača za uništavanje dolaznih napadačkih dronova prije nego što stignu na odredište. Johannes Pinl, koji vodi obrambenu tvrtku MARSS, tvrdi da njihov dron presretač "poput noža reže dolazne mete" bez korištenja eksploziva ili goriva za desetke tisuća dolara. "Problem s Europom i NATO-om jest da su pet godina u zaostatku", kaže Pinl. "Ova tehnologija, taj zid od dronova, raspoređen je na Bliskom istoku. Oni su izdvojili proračune za ovaj zid od dronova i potiho su ga izgradili... Spremni su. No, Europa nije učinila ništa", zaključio je on.
Stoga je u Europi, kako je to kao svoju ekskluzivnu priču predstavio Kyiv Independent, nakon upada ruskih dronova u Poljsku, snažno porasla potražnja za ukrajinskim presretačkim dronovima, kako su ukrajinskom mediju otkrili dužnosnici i proizvođači. "Već smo ranije razgovarali s ukrajinskom stranom o ulaganjima u presretače dronove, ali sada smo još više zainteresirani za njih", rekao je europski vojni diplomat za Kyiv Independent, pod uvjetom anonimnosti. "Moramo biti spremni za rat, stoga je krajnje vrijeme da učimo od Ukrajine", dodao je.
U roku od nekoliko sati od napada, ukrajinska konzultantska obrambena tvrtka Triada Trade Partners zabilježila je velik porast upita iz Europe za presretače dronova i sustave za elektroničko ratovanje (EW), kaže Bohdan Popov, voditelj analitičkog odjela te tvrtke. Zahtjevi su, kako navodi, stigli ne samo iz Poljske, već su se javile i tvrtke iz Njemačke, Danske i baltičkih država.
Trenutačno jato dronova presretača u Ukrajini čine super-napunjeni kvadkopteri, koji postižu brzine i visine daleko veće od dobro poznatih FPV dronova i, prema tvrdnjama proizvođača, koštaju oko 5000 dolara po komadu. Svaki je opremljen eksplozivnim punjenjem koje detonira u blizini cilja i ruši ga.
Čini se da baš i nisu na prodaju
No, uz porast interesa stranih tvrtki i vojske, postoji i popriličan problem, a to su vojne i političke odluke, ali i određene sumnje među ukrajinskim proizvođačima dronova. "Dobivamo upite iz cijelog svijeta... Ali znamo da je ovo najvjerojatnije prikrivena industrijska špijunaža kako bi se došlo do gotovog rješenja", rekao je za ukrajinski list osnivač Wild Hornetsa, dobrotvorne zaklade koja proizvodi dron presretač Sting.
Ukrajina na papiru može izvoziti dronove, ali samo uz dopuštenje Vladinog ureda za kontrolu izvoza, koji je tajnovit po pitanju standarda prema kojima dopušta Ukrajincima slanje oružja u inozemstvo. Ako se međunarodna potražnja za dronovima presretačima poveća kako se ruska prijetnja NATO-u pojačava, Kijev bi mogao dopustiti ukrajinskim proizvođačima obrane da izvoze više proizvoda, posebno svojim susjedima, rekao je Popov.
No, stvarnost je trenutačno takva da, unatoč velikom interesu stranih partnera, ukrajinski proizvođači teško pronalaze put do inozemnih tržišta. Razlog su birokratske prepreke i činjenica da rat iscrpljuje sve kapacitete - odnosno, svaki dron potreban je na bojištu, kako je nedavno pisao The Washington Post.
Procjenjuje se da u zemlji posluje oko 500 proizvođača dronova, većinom start-upova, koji upozoravaju da bez izvoza ne mogu povećati proizvodnju, a dodatni prihodi bili bi ključni za širenje i ulaganje u istraživanje. Kapacitet domaće proizvodnje procjenjuje se na 30 milijardi dolara godišnje, no koristi se tek trećina. Dok, proizvođači tvrde da imaju potencijala, ali da trebaju novac i narudžbe, novi ministar obrane i donedavni premijer Denis Šmihal smatra da izravni izvoz nije moguć i umjesto toga govori o partnerskim projektima i razmjeni oružja kroz savezništva.
Predstavnici industrije, koji su očekivali ukidanje ili ublažavanje ograničenja, upozoravaju da bez stranih ulaganja neće moći širiti proizvodnju niti ulagati u razvoj, a zatvoreno tržište onemogućuje i zajedničke projekte s tvrtkama iz Europske unije. "Kad je izvoz zatvoren, ne možete podijeliti svoje iskustvo niti tražiti [od drugih] da se ono podijeli s vama", istaknula je Katerina Mihalko iz neprofitne zaklade Tech Force.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....