ČUDO IZ GRČKE

Od bolesnika do ‘tigra‘: Stigli nestvarni podaci, evo koliko su ove sezone zaradili na turizmu!

Microsoft je investirao milijarde eura u podatkovni centar, Pfizer kod njih planira graditi oko 650 mil. eura vrijedan istraživački centar...
 Nicolas Economou/Nurphoto Via Afp

Prije nešto manje od deset godina, zbog javnog duga koji se kretao oko 180 posto BDP-a, Grčka je umalo slomila cijelu eurozonu. Danas je njezino gospodarstvo među najbrže rastućima u cijeloj Europi. Iako je nezaposlenost još uvijek relativno visoka i kreće se oko 11 posto, na najnižoj je razini u posljednjih deset godina.

Podsjetimo, Grčka je nakon propasti Wall Streeta 2008. postala svojevrsni simbol dužničke krize u Europi, zbog čega je u razdoblju od 2010. do 2015. dobila čak tri paketa međunarodne financijske pomoći vrijedne 320 milijardi eura uz uvjet izuzetno strogih mjera štednje. Drastično su se kresale mirovine, što je utjecalo na kućne proračune grčkih obitelji, a kao rezultat svega, grčko gospodarstvo u tom se periodu smanjilo za čak četvrtinu. Stotine tisuća obitelji našle su se tako na rubu siromaštva, propala su brojna poduzeća, baš kao i grčke banke. Godine 2013. svaki treći Grk bio je nezaposlen.

Javni dug je visok

Da, rizik još uvijek i te kako postoji; javni dug trenutno iznosi 166 posto BDP-a, što je među najvišima u svijetu, a grčke banke i dalje plasiraju nepovoljne kredite bitno više od europskog prosjeka. No, Grčka je iz strogog programa fiskalne kontrole izašla 2018., a nakon dolaska poduzetnički orijentiranih demokršćana iz redova Nove demokracije na čelo vlade gospodarstvo bilježi stabilan rast na krilima smanjenja poreznih stopa, javnog duga, podizanja minimalca te uklanjanja administrativnih prepreka malim poduzetnicima, zbog čega počinju otplaćivati rate međunarodne pozajmice i prije dogovorenih rokova.

Kreditne agencije unaprijedile su rejting grčke ekonomije, čime su se otvorila vrata novoj tranši stranih investicija. Agencija DBRS Morningstar, koju priznaje i Europska središnja banka, ovoga je mjeseca podignula grčki kreditni rejting na investicijsku razinu, čime će se stranim investitorima omogućiti kupovina grčkih obveznica, što će se u konačnici pozitivno odraziti na kreditne uvjete grčkih obitelji, poduzeća i same vlade. Pozitivne trendove zamijetili su i u Moody‘su, jednoj od najvećih rejting agencija na svijetu.

image
Giorgos Kontarinis/Eurokinissi

Moody‘s je, naime, ovoga mjeseca podigao kreditni rejting Grčkoj pozivajući se "duboke strukturne promjene". Microsoft je već investirao milijardu eura u projekt izgradnje centra za pohranjivanje podataka na istoku Atene, a Pfizer će na sjeveru grčke prijestolnice graditi 650 milijuna eura vrijedan istraživački centar. Američke, kineske i europske kompanije već dogovaraju ugovore za obnovljivu energiju, a projekte bi kroz nekoliko godina mogle finalizirati i multinacionalne kompanije poput Mete, Ciscoa i JP Morgana. A tu tek dolazi turizam - "zlatna koka" grčkog gospodarstva koja je samo ove, nepovoljne sezone, obilježene vatrenim stihijama, poplavama i toplinskim valovima, inkasirala oko 21 milijardu eura.

Rane su još bolne

Zbog povećanja broja noćenja došlo je i do novog procvata građevinskog sektora, osobito na otocima, na kojima se posljednjih godina pojačano grade hoteli i Airbnb smještajne jedinice. Štoviše, sektor toliko naglo raste da je sve više Grka zabrinuto da bi to moglo stvoriti novi nekretninski balon.

Međutim, velik je i broj građana kojima recentni procvat gospodarstva nije ublažio rane iz krize koja im je oduzela kruh iz usta.

- Mjere koje su nam nametnuli bile su doista drakonske - zaključio je 67-godišnji Dmitris Mitrofinakis u razgovoru za NYT.

Njemu je kriza 2010. upropastila trgovinu koju je vodio više od 40 godina. Bio je primoran da se umirovi 2015., a zbog cijele situacije mu je mirovina pala s 2400 eura, koliko je računao tijekom života, na 1300 eura. Njegova je priča tipična za generacije Grka koji su premladi za odlazak u mirovinu, a prestari da na svojoj koži iskuse novi procvat.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. veljača 2024 23:30