I u Francuskoj se, kao i u ostatku Europe, apsurdno eksploatirao termin "postfašizam" kako bi se popljuvala pobjeda Giorgije Meloni u Italiji. Nevjerojatna lavina indignacije u vezi s talijanskom političkom situacijom i inače je veoma praktična u svojoj primjeni. Prvo i najvažnije, elegantno oslobađa što ljevicu, što centriste da se zaista zamisle o temeljnim uzrocima slične političke tektonike: narodni revolt protiv migracijskog i sigurnosnog kaosa, osiromašenje srednje klase, prezir prema političkoj aristokraciji na vlasti, itd. Tko se time uopće hoće baviti?
Drugo - što dodatno relaksira situaciju - u Francuskoj vladajuća klasa ima moćno oružje na raspolaganju da izbjegne sličan scenarij. To je predsjednički sustav oko kojeg je izgrađen...