Njemačka prvi put nakon Hladnog rata reorganizira svoj plan obrane stanovništva i infrastrukture. Novi vojni plan trebao bi biti gotov do kraja ožujka. Bundeswehr želi ojačati obrambenu sposobnost Njemačke u slučaju klasičnog rata, ali i od cyber napada, pa planira umrežavanje sigurnosnih tijela, civilne obrane i industrije. To je u središtu novog "njemačkog operativnog plana" (Oplan), koji je najavio zapovjednik teritorijalnog zapovjednog centra Bundeswehra, general-pukovnik André Bodemann.
Autori novog plana obrane u četvrtak su o tome razgovarali s policijom, civilnom zaštitom, znanstvenicima, predstavnicima energetskih i logističkih kompanija. Izmjenu stare hladnoratovske vojne strategije diktiraju promjene posljednjih 30 godina, u kojima se Njemačka pomaknula u pozadinu NATO-a. "Od kraja Hladnog rata, granice NATO saveza pomaknule su se prema istoku, i Njemačka više nije na prvoj liniji. To znači da ne očekujem tenkovsku bitku u sjevernonjemačkoj ravnici, a nadam se ni zračni desant ruskih padobranaca, rekao je Bodemann. "Ali naše kritične infrastrukture, luke, mostovi, energetske tvrtke, naravno, mogu biti ugroženi sabotažama, možda i infiltriranjem specijalaca".
U novom vojnom dokumentu koji bi trebao biti gotov do kraja ožujka, definirana su četiri izvora prijetnje, prenosi dpa: širenje lažnih vijesti i dezinformacija, čime bi se pokušalo utjecati na javno mnijenje i odluke vlade, zatim cyber napadi na energetiku i telekomunikacije, treći je špijunaža, a četvrti sabotaža vitalne infrastrukture i napad na nju krstarećim raketama.
Novi plan predviđa da će veliki dio domaćih oružanih snaga biti potreban na istočnom krilu NATO-a, za odvraćanje i obranu, ali i Njemačka mora na raspolaganju imati snage za vlastitu zaštitu, poručio je Bodemann. Gdje god je moguće, oslanjaju se na ideje iz Hladnog rata, ali danas je drugo vrijeme, i stari planovi nisu jednostavno prenosivi. Razvoj naoružanja, digitalizacija, čitav kompleks informatičke tehnologije, otvara nove prijetnje. "Odvajanje vanjske prijetnje od unutrašnje nije više toliko jasno, kako je to bilo prije puno godina", kaže zapovjednik Bundeswehra.
Ministar obrane Boris Pistorius poručio je u govoru pred sveučilištem Bundeswehra u Hamburgu da vojska treba više novca kako bi bila spremna za rat. Njemačka se mora ponovno naoružati - to je lekcija koju su naučili iz ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. Tada je kancelar Olaf Scholz najavio da će svake godine ulagati više od 2 posto BDP-a u obranu, najavio je dodatno ulaganje od 100 milijardi eura u modernizaciju Bundeswehra u idućih nekoliko godina.
No, tih 100 milijardi eura bit će potrošeni najkasnije za četiri godine, u situaciji kad je ustavno ograničena mogućnost zaduživanja, nema novca u proračunu za sve vojne potrebe. Ove godine prvi put će se doseći cilj NATO-a o ulaganju 2 posto BDP-a u vojsku: osim vojnog proračuna od oko 52 milijarde eura, iz posebnog će fonda za modernizaciju priteći oko 20 milijardi eura. No, taj dodatni izvor bit će potrošen najkasnije do 2028.
Vladajućoj koaliciji jasno je da nemaju vremena za gubljenje, SAD je sve manje spreman zauzeti se za europsku sigurnost. Ako Donald Trump bude ponovno izabran za predsjednika najesen, Europljani će vjerojatno biti ostavljeni sami, navodi Spiegel. Trump želi prekinuti pomoć Ukrajini. Njemačka nije na to spremna, ni zemlja ni Bundeswehr, što ne djeluje odvraćajuće na agresore poput Putina. Zato uvodničar Spiegela poziva na vraćanje vojnog roka.
Za novu eru sigurnosne politike, Bundeswehr treba znatno više vojnika nego danas. Broj vojnika stagnira na oko 180.000, očekuje se da će se povećati na 203.000 u sljedećih nekoliko godina. Ministar Pistorius predlaže dva načina povećanja njihova broja: regrutiranje stranih državljana i vraćanje obaveznog vojnog roka. Vojni rok zakonski nije ukinut, nego obustavljen, a u ustavu i dalje stoji da "muškarci mogu biti obvezni služiti u oružanim snagama od osamnaeste godine nadalje".
To znači da za vraćanje vojnog roka nije potrebna dvotrećinska većina zastupnika. Obveznim služenjem vojnog roka ne bi se samo planski povećala brojnost vojske, nego i podizala društvena svijest o postojanju vanjske prijetnje; ne radi se o militarizaciji društva, već o integraciji vojske u društvo, piše Spiegel.
Ministar obrane Pistorius lobira za više novca za obranu i striktno obećanje da će se do 2030. trošiti najmanje dva posto BDP-a na obranu. Posljednjih mjeseci puno su uložili u nabavu tenkova, mornaričkih patrolnih zrakoplova i streljiva, sklopljeni su ugovori za više od 60 milijardi eura od fonda za modernizaciju vojske od 100 milijardi, no ministar strahuje da to nije dovoljno. Podsjeća da Rusija također planira povećati vojnu potrošnju.
Prema istraživanju Spiegela, od 2028. godine, kada će posebni fond biti iscrpljen, i dalje će nedostajati 3,2 milijarde eura za nabavu novog borbenog zrakoplova F-35, još 3,2 milijarde za teške transportne helikoptere te 2,4 milijarde za fregate tipa 126. No kako naći novac kad ustav ograničava novo zaduživanje? Na jednom zatvorenom sastanku u Bundestagu ministar financija Christian Lindner (FDP) rekao je da bi se novac mogao uzeti iz socijalnih fondova, čime je izazvao bijes socijaldemokrata.