RESTRIKCIJE

Od lockdowna do covid potvrda i Macronove želje da ‘rasp**di‘ necijepljene: Što se dogodilo slobodi u pandemiji

„Mogli bismo stvoriti društvo s dvije klase u kojem bi neki uživali širok spektar sloboda i prava, a drugi bi bili isključeni”

Prosvjed u Bruxellesu protiv restriktivnih mjera

 NICOLAS MAETERLINCK/Belga/AFP

Od niza zaključavanja do obveznog nošenja maski i posjedovanja covid potvrda za ulazak na mjesta za zabavu i sport, pandemija je prouzročila velike restrikcije građanskih sloboda u nekim od najstarijih demokracija na svijetu, prenosi Hina analizu francuskog AFP-a.

Na zapadu su europske zemlje osobito brzo ograničile temeljne slobode u ime borbe protiv koronavirusa.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izazvao je ovaj tjedan negodovanje kazavši da želi „iznervirati” (iskoristio je vulgarni izraz "emmerder", u slobodnijem prijevodu "raspizditi", op. ur.) one koji se ne žele cijepiti „ograničavajući im što je više moguće društveni život”.

Ta izjava lidera zemlje koja se smatra globalnim svjetionikom slobode ilustrira u kojoj je mjeri pandemija promijenila nacionalne prioritete.

SAD je također poduzeo agresivne korake, uključujući zatvaranje granica za većinu svijeta na 20 mjeseci i uvođenje obveznog cijepljenja za sve savezne djelatnike i radnike velikih tvrtki.

Berlinska organizacija za ljudska prava "Unija građanskih sloboda za Europu" upozorila je u izvješću prošle godine da bi mjere protiv necijepljenih mogle „pogoršati postojeće nejednakosti”.

„Mogli bismo stvoriti društvo s dvije klase u kojem bi neki uživali širok spektar sloboda i prava, a drugi bi bili isključeni”, navodi se u izvješću.

Progon ili zaštita?

Na početku pandemije vlade su uvodile opća zaključavanja i policijske satove ne bi li suzbile širenje virusa.

Ali u proteklih godinu dana većina zemalja, ponajprije u Europi, počela je prilagođavati strategije uvevši digitalne covid potvrde koje dokazuju da je osoba cijepljena.

Suočene s omikron varijantom koronavirusa, neke vlade, u prvom redu Austrija i Nizozemska, vratile su se jedinstvenom pristupu za sve i naredile građanima da se tijekom novogodišnjih proslava ponovno povuku u svoje domove.

Mnoge zemlje u svijetu sada jačaju pritisak na građane koji se odbijaju cijepiti.

Austrija je prošli mjesec, nakon što je ukinula djelomično zaključavanje, naložila necijepljenima da ostanu kod kuće. U veljači ta će zemlja prva u Europi uvesti obvezno cijepljenje za većinu ljudi.

Britanski premijer Boris Johnson rekao je da njegova zemlja treba provesti „nacionalnu raspravu” o obveznom cijepljenju, a slično razmišlja i njemačka vlada.

Francuska vlada predložila je da Francuska slijedi primjer Njemačke i zabrani necijepljenima pristup u restorane, kina i sportske centre.

I dok je na početku krize potpora javnosti za restrikcije bila visoka, zamor od pandemije uzrokuje sve veći otpor novim ograničenjima.

Necijepljeni prosvjeduju protiv diskriminacije, a neki idu čak toliko daleko da tretman necijepljenih uspoređuju s progonom europskih Židova tijekom Drugog svjetskog rata.

Tisuće ljudi u Nizozemskoj, Austriji, Njemačkoj, Belgiji i Francuskoj izišlo je na ulice prosvjedujući protiv covid pravila i potvrda, a izbili su i sukobi s policijom.

"Libertarijanski zeloti"

To nezadovoljstvo iskorištavaju stranke krajnje desnice, krajnje ljevice i one koje se protive intervencionističkim politikama.

U Njemačkoj su poduzetnički orijentirani Slobodni demokrati postigli jako dobar rezultat na izborima u rujnu nakon što su se u predizbornoj kampanji protivili strogom zaključavanju.

U Francuskoj, koju u travnju očekuju predsjednički izbori, krajnje desni kandidati Marine Le Pen i Eric Zemmour žestoko kritiziraju potvrde o cijepljenju koje je predložio Macron.

„Restrikcije zbog koronavirusa su potrebne; ali zabrinutost zbog toga kakve su i kako su nametnute nije i ne smije biti isključivo pravo libertarijanskih zelota i poricatelja covida”, upozorio je u ožujku 2021. britanski Guardian.

Europa je većinom izbjegla masovne pobune sačuvavši ravnotežu između potrebe zaštite javnog zdravlja i očuvanja građanskih sloboda.

Francuski politolog Raul Magni-Berton, koji je proučio covid restrikcije uvedene u 40-ak europskih zemalja, rekao je da Francuska i istočnoeuropske zemlje imaju najstroža ograničenja.

Njegovo istraživanje pokazalo je da građanske slobode najviše poštuju najstarije demokracije kao što su Britanija i Švicarska.

Pokazalo je i da su restrikcije blaže u zemljama s koalicijskim vladama kao što je Nizozemska ili gdje vlast dijele središnja vlada i regije kao u saveznoj Njemačkoj.

„S koliko ljudi morate pregovarati? To je pravo pitanje”, rekao je Magni-Berton.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. svibanj 2022 18:41