Gotovo 3500 morskih lavova umrlo je u Peruu od ptičje gripe. Prema podacima Peruanske nacionalne službe za zaštićena državna područja (SERNANP), 3487 južnoameričkih morskih lavova pronađeno je mrtvo u sedam zaštićenih područja, što predstavlja više od 3% ukupne populacije morskih lavova u Peruu. Osim toga, zabilježeno je pet smrtnih slučajeva tuljana povezanih s ptičjom gripom.
Podtip virusa ptičje gripe H5N1 proširio se na više životinjskih vrsta na obali Tihog oceana u Južnoj Americi. Prvo izbijanje zaraze među pticama detektirano je krajem studenoga prošle godine, a dosad je visokopatogeni virus usmrtio oko 63.000 ptica.
- Počelo je s pelikanima prošle godine, a sada utječe i na morske sisavce - rekao je za Reuters peruanski veterinar Javier Jara.
SERNANP je u međuvremenu ogradio dijelove plaža koje su turistički najposjećenije, a peruanske vlasti pozvale su građane da izbjegavaju fizički kontakt s divljim životinjama, bilo mrtvima ili živima. Prijenos virusa događa se na dva načina: izravno putem čestica u zraku koje se kreću od ptice do ptice i neizravno, putem kontaminiranog materijala.
Ptičja gripa također je zarazila rekordan broj ptica i sisavaca u SAD-a i Europi.
Od studenoga 2022. znanstvenici su uočili prisutnost virusa u više od 100 vrsta divljih ptica, poput pataka, galebova, gusaka, jastrebova i sova, kao i među medvjedima, lisicama, risovima, rakunima i dupinima u SAD-u.
Prema navodima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), ova epidemija ptičje gripe najveća je zabilježena u Europi dosad. Između listopada 2021. i rujna 2022. godine, 50 milijuna peradi moralo je biti usmrćeno u 37 zemalja.
Stručnjake brine što bi se virus mogao proširiti iz Južne Amerike na Antarktiku i ugroziti tamošnju populaciju pingvina. Uz Antarktiku, Australija je jedino područje koja još nije pogođeno epidemijom ptičje gripe H5N1.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od siječnja 2003. do veljače 2023. diljem svijeta zabilježeno je 868 slučajeva infekcije ljudi virusom influence A(H5N1). Od toga je bilo 457 smrtnih slučajeva, što je stopa smrtnosti od 53 posto. Od prosinca 2021. globalno je registrirano manje od 10 slučajeva ptičje gripe kod ljudi, s time da nije bilo prijenosa s čovjeka na čovjeka.
Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je prošli mjesec da je rizik od infekcije virusom ptičje gripe za ljude i dalje nizak, ali je dodao da "ne možemo pretpostaviti da će tako i ostati".
U prosincu je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) zaključio da je rizik od infekcije virusom ptičje influence nizak za opću populaciju u Europskoj uniji i nizak do umjeren za profesionalno izložene radnike.
