Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir, sa sjedištem u Oslu, opet je iznenadio. Za nagradu je u obzir uzeto 329 prijedloga, favorit je bila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a visoko su kotirali Aleksej Navaljni, najveći neprijatelj Kremlja, sada u zatvoru, bjeloruska opozicijska liderica Svetlana Tihanovska i tinejdžerska klimatska aktivistkinja Grete Thunberg.
Čini se da su u Oslu zaključili da je bolje izbjegavati političare. Nije im se posrećilo s etiopskim premijerom Abiyem Ahmedom koji sada vodi rat u kojem narod Tigraya trpi nezamislive strahote.
Nagradu su podijelili Maria Ressa, filipinska novinarka i Dmitrij Muratov, ruski novinar. Oboje zbog napora da zaštite slobodu izražavanja kao preduvjeta za demokraciju i trajni mir.
Gospođa Ressa je tek sedamnaesta žena od 107 dobitnika Nobela za mir. I prva osoba s Filipina.
Berit Reiss-Andersen, predsjednica Odbora, rekla je prilikom objave: “Dodjela Nagrade za mir vrlo hrabrim, izvanrednim novinarki i novinaru, koji su se pokazali izvrsnima u svojoj profesiji, doista ilustrira što znači biti novinar i kako jamčiti slobodu izražavanja čak i u najtežim i razornim okolnostima".
U objavi Odbora se navodi da "slobodno, neovisno i novinarstvo koje se bazira na činjenicama služi zaštiti od zlouporabe moći, laži i ratne propagande. Istodobno, oni predstavljaju sve novinarke i novinare koji staju u zaštiti ideala u svijetu u kojem se demokracija i sloboda medija suočavaju s rastuće nepovoljnim uvjetima”.
Maria Ressa je razotkrivala zlouporabu moći, uporabu nasilja i "rastuću autoritarnost u svojoj rodnoj zemlji, na Filipinima". Gospođa Ressa je suosnivačica i izvršna direktorica Rapplera, web stranice s vijestima na Filipinima. Prethodno je provela dva desetljeća na CNN-u pokrivajući jugoistočnu Aziju, da bi se 2011. godine vratila kući kako bi osnovala Rappler. Pod upravom filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea, Ressa i njezina novinska organizacija više su puta su bile na meti kampanja internetskog uznemiravanja i politički motiviranih kaznenih prijava. Duterteov ju je režim uhitio i pokrenuo sudski postupak temeljem zakona o kibernetičkoj kleveti koji je donesen nakon što je tekst objavljen na Rappleru. Puštena je na slobodu nakon što je platila jamčevinu u protuvrijednosti od 1900 dolara. Da bi konačno bila osuđena i prijeti joj zatvorska kazna od šest mjeseci do šest godina.
Dmitrij Muratov je, navodi Odbor, desetljećima “branio slobodu govora u Rusiji pod sve izazovnijim uvjetima. Bio je 1993. jedan od osnivača nezavisnih novina Novaja gazeta.”
Čak šest novinara iz te redakcije je bilo ubijeno svi zbog otkrivanja tema koje su štetile režimu. Najpoznatija je među njima Ana Politkovskaja koja je pratila Čečeniju nakon što je bila vojnim putem pacificirana.