Rusi povlače iznose koji se broje u milijardama dolara iz bankovnog sustava, uzrokujući tako probleme s likvidnošću banaka i potkopavajući sposobnost Kremlja da izdavanjem obveznica financira rat u Ukrajini.
Riječ je, kako piše Washington Post, o rekordnom odljevu gotovine u trenutku intenziviranja ukrajinskih dalekometnih napada dronovima i sve većeg straha da bi Kremlj mogao početi sa zapljenom depozita kako bi financirao rat.
Prema podacima ruske Središnje banke, u prva dva tjedna kolovoza povučeno je gotovo 3,4 milijarde dolara (286,4 milijarde rubalja), nakon 7,3 milijarde dolara povučenih u srpnju i više od 4,5 milijardi dolara u lipnju. Ukupan iznos sredstava povučenih ove godine mogao bi se gotovo udvostručiti u odnosu na iznos povučen tijekom prve godine ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, prema riječima Tarasa Skvorcova, visokog dužnosnika Sberbanka, najveće ruske banke za osobno bankarstvo, odnosno privatne građane.
Povlačenja uzrokuju velike probleme s likvidnošću, tvrde Skvorcov i jedan bivši visoki ruski dužnosnik Ministarstva financija, dodatno opterećujući financijski sektor koji je već pod pritiskom zbog sve većeg broja nenaplativih kredita nakon kreditnog “buma” potaknutog državnim uredbama radi povećanja vojne proizvodnje.
“Dronovi lete. Stvari gore. Nervozа raste. A možda proradi i ona svakodnevna ljudska logika da novac treba držati kao gotovinu pod jastukom, a ne negdje u bankama gdje vam možda nikad neće biti vraćen”, rekao je bivši dužnosnik Ministarstva financija koji je, kao i neki drugi sugovornici, govorio pod uvjetom anonimnosti. “Za neke banke ovo je doista problem”, rekao je bivši dužnosnik. “Nisu to očekivale, sav novac su uložile negdje drugdje, a ljudi sada dolaze i povlače po pola bilijuna rubalja mjesečno”, dodao je.
Strah od nacionalizacije depozita
Aleksandra Prokopenko, bivša savjetnica ruske Središnje banke, kaže da povlačenja novca odražavaju sve dublji strah među ruskim stanovništvom. “To znači da ljudi nemaju povjerenja ni u ruski bankarski sustav ni u ruski financijski sustav... Sve je to posljedica straha da će vlada nešto učiniti s bankarskim sustavom, da bi mogla nacionalizirati depozite”, ističe Prokopenko. “Ne bih isključila mogućnost da vlasti uvedu ograničenja na povlačenje novca”, dodala je, iako smatra da je takva vrsta nacionalizacije ipak malo vjerojatna.
Ukupan iznos povučen ove godine već premašuje 24,7 milijardi dolara (2 bilijuna rubalja), koliko je ukupno povučeno tijekom prve godine nakon invazije u veljači 2022. U prva dva tjedna invazije iz sustava je izašlo 23 milijarde dolara, a banke su se našle na rubu ozbiljne krize jer su štediše i poduzeća stajali u redovima kako bi ispraznili svoje račune. Vlada je odljev novca zaustavila uvođenjem strogih kontrola kapitala i naglim povećanjem kamatnih stopa.
Sada i velike kompanije nastoje izvući novac izvan dosega ruskih regulatora kako raste zabrinutost zbog mogućih zapljena imovine. To dodatno pogoršava ključne probleme, rekao je bivši dužnosnik ministarstva. Ukupno je u drugom tromjesečju 2026. iz Rusije prebačeno više od 9,4 milijarde dolara, prema podacima Središnje banke. “Svakog mjeseca bilježimo velik odljev... Ako se trend nastavi, stvari se neće poboljšati”, rekao je Skvorcov za ruski RBK Radio.
Povlačenja su već potkopala nastojanja ruske vlade da izdavanjem državnih obveznica prikupi novac za financiranje rata. Ministarstvo financija prošlog je mjeseca bilo prisiljeno otkazati planirane emisije obveznica, iako je sve ovisnije o njima kao načinu pokrivanja golemog proračunskog manjka, dok vojna potrošnja nastavlja rasti, a gospodarstvo stagnira.
Skvorcov je za RBK Radio rekao da problemi banaka s likvidnošću znače da mnoge od njih nemaju dovoljno slobodnog novca za kupnju državnih obveznica. “Ako postoji zlokoban znak pretjeranog imperijalnog širenja, onda je ovo očito jedan od njih”, rekao je Craig Kennedy, bivši potpredsjednik investicijskog bankarstva u Bank of America Merrill Lynch, a danas znanstvenik u Davisovu centru za ruske i euroazijske studije Sveučilišta Harvard. “Velike sile nemaju ponovljenih neuspjeha pri izdavanju državnih obveznica usred rata”, rekao je Kennedy.
Kao posljedica državnih naloga za povećanje kreditiranja obrambenog sektora, čini se da su ruske banke toliko izložene neodrživim dužnicima da nisu sigurne kako će se ti dugovi restrukturirati, kada će se restrukturirati, niti koliki će dio gubitaka na kraju morati same preuzeti, dodao je Kennedy.
‘Putina nije briga, krenut će u grabež‘
Kao pokazatelj u kojoj mjeri financijski pritisak na Rusiju postaje osjetljivo pitanje za Kremlj, glavni ekonomist VEB-a, jedne od najvećih ruskih državnih banaka, Andreja Klepača, prošlog je vikenda smijenjen nakon što je rekao da Rusija ne može pobijediti u ratu iscrpljivanja protiv Ukrajine, dok Kijev ima potporu Zapada. “Nećemo pobijediti u ovom ratu iscrpljivanja”, rekao je Klepač u prezentaciji koju je održao u svibnju, a koja je prošlog tjedna dospjela u medije. “Živimo u iluziji da će se sve [u Ukrajini] urušiti. Nije se urušilo i neće se urušiti. U međuvremenu, naši troškovi rastu”, dodao je.
Otkako je Ukrajina ovog proljeća počela širiti kampanju napada dronovima na ruska naftna postrojenja, uništivši više od 30 posto kapaciteta prerade u zemlji i izazvavši najtežu krizu goriva od raspada Sovjetskog Saveza, zabrinutost je dodatno porasla. U lipnju je ruska Središnja banka bila prisiljena ograničiti očekivano smanjenje kamatnih stopa zbog straha da bi rast cijena goriva mogao potaknuti inflaciju. Panika se proširila tržištem obveznica, podigavši kamatne stope na 17 posto za državne desetogodišnje obveznice i prisilivši Ministarstvo financija da odgodi daljnje emisije, navodi WP.
S obzirom na to da je proračunski deficit od siječnja do srpnja već dosegnuo 6,46 bilijuna rubalja (76,1 milijardu dolara) – znatno više od 3,8 bilijuna rubalja koliko je bilo predviđeno za cijelu godinu – raste strah da bi Kremlj mogao zaplijeniti prihode velikih kompanija kako bi financirao rat. “Ako vladi treba gotovina, Putin će jednostavno krenuti u grabež imovine. Nije ga briga”, rekao je suradnik jednog ruskog milijardera. “I mislim da upravo prema tome idemo”, zaključio je on.
Osim toga, kako navodi bivši dužnosnik Ministarstva financija, postoji osjećaj da politička moć postaje nešto manje stabilna i da je ovo razdoblje u kojem je bolje ne biti prisutan. Vlada je već pokrenula postupke protiv nekoliko kompanija u vlasništvu ruskih milijardera u sklopu kampanje nacionalizacije koja je samo prošle godine državi donijela imovinu vrijednu 51,5 milijardi dolara, prema podacima ruskih tužitelja.
U lipnju je ruska država zaplijenila imovinu vrijednu 7,6 milijardi dolara (550 milijardi rubalja) povezanu s Vadimom Moškovičem, osnivačem Rosagroa, jednog od najvećih ruskih poljoprivrednih holdinga, nakon što je milijarder pritvoren i optužen za prijevaru velikih razmjera. Bila je to najveća zapljena imovine u Rusiji od početka potpune invazije. Među ostalima koji su ostali bez imovine u korist države su Dmitrij Kamenščik, bivši vlasnik moskovske zračne luke Domodedovo, te Konstantin Strukov, koji je kontrolirao jedan od najvećih rudnika zlata u zemlji.
Gušenje civilnog gospodarstva
Neki ekonomisti tvrde da nastojanje Kremlja da usmjeri bankovne kredite prema povećanju vojne proizvodnje guši civilno gospodarstvo, osobito zato što visoke kamatne stope i inflacija ostavljaju bankama i kompanijama malo sredstava za ulaganja u nemilitarne sektore.
Rusko gospodarstvo praktički je stalo u prvoj polovici 2026., a rast bruto domaćeg proizvoda pao je na 0,3 posto, u usporedbi s 1,2 posto u prvoj polovici 2025. Za sada je, međutim, rat Trumpove administracije s Iranom ponovno podigao cijene nafte i Kremlju pružio djelomično olakšanje od pritiska na proračun. Prihodi ruske države od nafte i plina u srpnju su porasli za 60 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, zahvaljujući rastu globalnih cijena nafte, no od siječnja do srpnja i dalje su 11 posto niži nego u istom razdoblju prošle godine.
Ukrajinski napadi na ruske rafinerije nafte, kao i na golemu mrežu skladišta kompanije Wildberries, najvećeg ruskog internetskog trgovca, također pogađaju prihode ruskih milijardera. Ukrajina je od 18. srpnja, kada je počela napadati objekte Wildberriesa, pogodila više od 20 njezinih skladišta. Neki ekonomisti procjenjuju da je u tim napadima uništeno više od 6 milijardi dolara vrijedne robe te da je infrastrukturi Wildberriesa nanesena šteta veća od 3 milijarde dolara.
Prema riječima moskovskog poslovnog direktora i bivšeg dužnosnika Ministarstva financija, ključan kanal za iznošenje novca iz Rusije, usred sve strožih državnih ograničenja velikih novčanih transfera u inozemstvo, jest otvaranje brokerskih računa u susjednim Kazahstanu, Kirgistanu i Armeniji. “Odatle se taj novac može ulagati diljem svijeta”, rekao je bivši dužnosnik Ministarstva financija, piše Washington Post.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....