Svrgnuti egipatski predsjednik Mohamed Mursi koji u pritvoru na nepoznatom mjestu čeka da ga nova vlast izvede pred sud, dobio je datum početka suđenja. Proces će početi 4. studenoga. Suydac Nabil Saleeb koji će suditi Mursiju i još nekim članovima pokreta Muslimanske braće, rekao je da su optuženi za poticanje na ubojstvo i mučenja prosvjednika uhićenih u prosvjedima ispred predsjedničke palače. Riječ je o ubojstvu 20tak prosvjednika iz masovnih protesta koji su izbili u prosincu kad je Mursi objavio da proširuje svoje predsjedničke ovlasti.
Suđenje Mursiju bit će njegovo prvo pojavljivanje u javnosti nakon 3. srpnja kad je srušen s vlasti i moglo bi ojačati napestost između vlade koja ima potporu vojnog vrha i Muslimanske braće. Vojska je objavila da će se suđenje vjerojatno održati u kairskom policijskom institutu kraj najzloglasnijeg egipatskog zatvora Tora, gdje je Mubarak u kolovozu prebačen iz kućnog pritvora.
Politička nestabilnost u Egiptu navelaje SAD da se predomisli oko novca i energije koje ulaže u Egipat nakon odlaska Hosnija Mubaraka. Kad su Egipćani nizom prosvjeda okončali njegovu 30-godišnju strahovladu, zapadni su se saveznici Egipta ponadali da će tamo početi proces uspostave demokratske vlasti. Ali narod je u prvim slobodnim izborima u Egiptu izabrao Mohameda Mursija koji je u vrlo kratkom vremenu pokazao kako je, prema mišljenju mnogih u Egiptu, spreman zastupati samo interese pokreta Muslimanske braće iz kojega je potekao, i da njegova vlada neće biti sposobna ni voljna uvesti red u zemlju, ukinuti prevelike ovlasti vojnog vrha i promijeniti ustav kako bi stvorila pravnu podlogu za reforme.
U nizu novih nasilnih prosvjeda koje je pozivajući se na volju naroda potakla skupina vojnih časnika, Mursi je svrgnut a vojska je s novom vladom počela progon Muslimanske braće u kojemu je u prosvjedničkim kampovima i marševima ubijeno nekoliko stotina a uhićeno oko 2000 ljudi. Progon novinara, aktivista i svih koje vlast proglasi štetnim elementom, općenito, teško kršenje ljudskih prava u Egiptu ne prestaje i Sjedinjene Države ali ni Europska unija više ne žele to mirno promatrati i pomagati toj državi. Zapadne države tražile su od Egipćana da pokrenu reforme koje će uključiti sve skupine u društvu ali tamo se sukobi množe i zaoštravaju. Sukobi Mursijevih pritsaša i policije u nedjelju bili su najkrvaviji dani otkad je vojska preuzela vlast, ubijeno je 57 a ranjena 391 osoba.
Sjedinjene Države razmišljaju o tome da ukinu skoro svu vojnu pomoć Egiptu i da ostave samo onaj dio kojim pomažu borbu protiv terorizma, sigurnost na sinajskom poluotoku koji graniči s Izraelom i slične prioritete. Američki predsjednik Barack Obama odluku još nije donio, jer je dosta delikatno balansirati između nužne pomoći razvoju demokracije u Egiptu i uskraćivanja pomoći radi prisiljavanja egipatskih političkih grupacija da surađuju, a SAD mora zadržati i određeni stupanj suradnje s egipatskom vojskom.
Amerkanci bi Egiptu mogli uskratiti oko 585 milijuna dolara vojne pomoći a to će ovisiti i o sveobhvatnim promjenama američke vanjske politike u regiji. Prema izvorima iz Bijele kuće, Obama je spreman nastaviti neku vrstu ekonomske pomoći Egiptu ali prije kroz novac za nevladine udruge nego za vladine agencije. Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da iz Washingtona o svemu tome još nije dobilo ništa službeno. Egipat je desetljećima jedan od najvećih primatelja američke vojne i ekonomske pomoći na svijetu, zbog mirovnog sporazuma koji je 1979. sklopio s Izraelom. Washington godinama izdvaja oko 1,5 milijardi dolara godišnje za Egipat, a 1,3 milijarde od toga idu na vojnu pomoć.