Na predstavljanju novih projekcija OECD je upozorio kako će nova mutacija SARS-CoV-2 virusa, omikron, pojačati disbalanse i podići troškove. Smatraju kako će sama neizvjesnost koju izaziva omikron odgoditi normalizaciju u globalnoj ekonomiji. Uz to, u OECD-u su vrlo značajno podigli predviđanja godišnje stope inflacije za G20 tj,. grupu od 20 razvijenih svjetskih ekonomija. Još u rujnu predviđali su u 2022. inflaciju od 3,9 posto, a sad su projekciju podigli na 4,4 posto, što znači kako ne vjeruju da će fenomen rasta cijena imati izrazito privremeni karakter.
Glavna ekonomistica OECD-a nije proturječila guverneru Federalnih rezervi Jayu Powellu koji je poručio kako centralne banke moraju biti vrlo oprezne zbog inflatornih pritisaka te je najavio blago zatezanje monetarne politike. U toj situaciji vrlo je neobičan potez administracije američkog predsjednika Joea Bidena koja je odlučila, kako upozorava na svom blogu ugledni ekonomist Mish Shadlock, dignuti tarife za drvnu građu na 17,9 posto s 8,99 posto te tako značajno dati doprinos rastu cijena, umjesto da koordinira politiku s centralnom bankom.
Desetljećima su se tzv. futuresi (ugovori o dobavi po određenoj cijeni u budućnosti) za drvnu građu kretali između 240 do 440 dolara. Ti futuresi sad su na čak 795 dolara tj. puno iznad povijesnog prosjeka. Iako je nakon ogromnog skoka cijena tijekom oporavka od pandemije - futuresi su išli do 1700 dolara - došlo do značajnog pojeftinjenja drva i drvne građe, ona je ipak ostala značajno iznad razine na kojoj je bila prije pandemije.
Ispod je grafikon OECD-a s novim projekcijama kretanja inflacije za nekoliko velikih ekonomija:
Glavna ekonomistica OECD-a upozorila je kako je nemoguće voditi monetarnu politiku koja bi odgovarala razvoju situacije na više velikih tržišta. Primjerice, tržišta u razvoju moraju računati s nešto višim stopama rasta cijena, a ekonomske situacije u Sjedinjenim Državama i Europi poprilično se razlikuju. No bitno je, zaključila je Laurence Boone, to što postaje očigledno da je globalni oporavak u 2021. puno robusniji nego što se očekivalo te stoga zastoji u lancima opskrbe predstavljaju ključni rizik.
Prema procjenama OECD-a, samo u automobilskom sektoru disrupcija lanaca opskrbe izbila je Njemačkoj 1,5 posto BDP-a, a Meksiku, Češkoj i Japanu po 0,5 posto.
Ispod je grafikon OECD-a s objašnjenjem zbog čega zastoji u lancima opskrbe dovode do poskupljenja automobila:
Glavna ekonomistica upozorava kako centralni bankari moraju jasno komunicirati kako neće dizati kamate osim ako inflacija ne počne poticati samu sebe tj. osim ako se ne uđe u očiglednu inflacijsku spiralu. Naime, veliki broj država i kompanija teško može izdržati dizanje kamatnjaka.
Brifing:
1. Šefica Europske komisije Ursula Von der Leyen pozvala je na javnu debatu o obaveznom cijepljenju u EU. Pri tome je napomenula kako će možebitne odluke ostati u domeni odlučivanja pojedinih članica. Leyen je naglasila kako u EU 150 milijuna ljudi još nije cijepljeno.
2. Omikron je do danas detektiran u 22 zemlje i to u: Australiji, Austriji, Belgiji, Bocvani, Brazilu, Kanadi, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Hong Kongu, Irskoj, Izraelu, Italiji, Japanu, Nizozemskoj, Nigeriji, Portugalu, Južnoj Africi, Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. Uključivši od noći na četvrtak i Sjedinjenim Državama.
3. U prvom dijelu godine više centralnih banaka ponovno je počelo kupovati zlato. Značajne količine zlata kupili su Tajland, Mađarska i Brazil. Irska centralna banka kupila je nakon cijelog desetljeća dvije tone zlata, kako bi povećala zlatne rezerve.
Preporuke dnevnog štiva:
Tvit Georgea Magnusa: Hoće li doista Kina sigurno postati najveća svjetska ekonomija'