Ključni događaji:
- Kijev oštro protiv ruskih sportaša na OI
- Kijev sugerirao da bi avione F-16 mogli poslati Poljaci
- Zeman: Srbija može biti medijator u rješavanju rusko-ukrajinskog sukoba
- Rusi tvrde da su napredovali na istoku Ukrajine
- Zelenski poziva Zapad na bržu dostavu novog oružja
- Rusija: Potrebni su "mali koraci" za mirenje sa SAD-om
- Ruska raketa pogodila stambenu zgradu u Harkivu
- Erdogan: Turska će možda odobriti kandidaturu Finske za članstvo u NATO-u
Zelenski: ‘Dopuštanje Rusiji da se natječe na OI značilo bi da je teror prihvatljiv‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da bi dopuštanje Rusiji da se natječe na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. značilo da je "teror na neki način prihvatljiv".
Rekao je da je to pitanje pokrenuo s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Moskvi se ne smije dopustiti da Olimpijske igre koristi za propagandu, dodao je.
Međunarodni olimpijski odbor (MOO) rekao je da bi se ruski i bjeloruski sportaši mogli natjecati kao neutralni na Olimpijskim igrama.
Ali Ukrajina je zaprijetila bojkotom Pariza 2024. ako se ruskim i bjeloruskim sportašima dopusti natjecanje.
Pokušaji MOO-a "da vrati ruske sportaše na Olimpijske igre pokušaji su da se cijelom svijetu kaže da je teror na neki način prihvatljiv", rekao je Zelenski u svom večernjem video obraćanju.
Rusiji se ne smije dopustiti da koristi Igre "ili bilo koji drugi sportski događaj kao propagandu za svoju agresiju ili svoj državni šovinizam", dodao je.
MOO je ovog tjedna rekao da se ruski i bjeloruski sportaši mogu natjecati kao "neutralni sportaši", navodeći da "nijedan sportaš ne smije biti spriječen u natjecanju samo zbog svoje putovnice".
No Zelenski kaže da ne može biti neutralnosti u sportu dok sportaši njegove zemlje ginu na bojnom polju.
Povukao je i usporedbu s Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu kada su na vlasti bili nacisti.
"Došlo je do velike olimpijske pogreške", rekao je. "Olimpijski pokret i terorističke države definitivno se ne bi trebali križati."
Kijev sugerirao da bi avione F-16 mogli poslati Poljaci
Savjetnik Volodimira Zelenskog sugerirao je da je Poljska voljna isporučiti Ukrajini lovce F-16 dok se ukrajinsko lobiranje za borbene zrakoplove pojačalo samo nekoliko dana nakon što su Njemačka i SAD pristale poslati svoje tenkove.
Andrij Jermak rekao je u objavi na Telegramu da je Ukrajina dobila "pozitivne signale" iz Varšave, iako je poljski premijer pažljivo naglasio da će njegova vlastita zemlja djelovati samo u dogovoru sa saveznicima u NATO-u.
"Koordiniramo sve radnje usmjerene na jačanje ukrajinskih obrambenih snaga s našim NATO partnerima", rekao je Mateusz Morawiecki na tiskovnoj konferenciji na kojoj je najavio planove za podizanje obrambene potrošnje svoje zemlje na četiri posto BDP-a kada su ga upitali o avionima. Svaki mogući transfer borbenih zrakoplova dogodit će se "uz punu koordinaciju", dodao je.
Zbog mina diljem Ukrajine cijeli svijet će imati problema
Oko 30 posto Ukrajine prekriveno je minama i eksplozivom, a neuspjeh pri njihovom uklanjanju mogao bi izazvati "domino efekt" u Europi i Africi, rekao je Lesia Vasilenko, zastupnica u ukrajinskom parlamentu.
U govoru pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, Vasilenko je rekla da se mine nalaze po poljoprivrednim i šumskim površinama, kao i u gradovima i selima.
Dodala je da je problem razminiranja Ukrajine sada globalni problem, a ako se ne nabavi oprema i ne obuči osoblje, polja neće biti spremna da na njih poljoprivrednici u proljeće zasade svoje usjeve.
"To će dovesti do domino efekta, koji će se preko Afrike i Bliskog istoka, kao bumerang vratiti natrag u Europu", rekla je Vasilenko.
Francuska i Australija proizvodit će granate za Ukrajince
Francuska i Australija dogovorile su suradnju oko proizvodnje granata za Ukrajinu, rekao je francuski ministar obrane Sebastien Lecornu.
Dvije zemlje će tako zajedno raditi na izradi "nekoliko tisuća" granata od 155 milimetara za pomoć Ukrajini.
To je bio prvi put da su te dvije države održali razgovore na visokoj razini otkako je Australija prije dvije godine odustala od obrambenog sporazuma s Parizom u korist sporazuma s Britanijom i SAD-om, koji je sada poznat kao AUKUS.
Zeman: Srbija može biti medijator u rješavanju rusko-ukrajinskog sukoba
Češki predsjednik u odlasku Miloš Zeman izjavio je u petak u Beogradu da Srbija može posredovati u rješenju za rusko-ukrajinski sukob, temeljeći tu ocjenu na činjenici da Beograd nije uveo sankcije Moskvi, što, po njegovom mišljenju, "može biti prednost" za ulogu medijatora.
"Položaj neutralnosti Srbije, da ne podržava sankcije Rusiji, može biti i prednost za eventualnu ulogu medijatora jer posrednik ne smije jasno stajati na jednoj ili drugoj strani", rekao je Zeman na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji poslije sastanka u četiri oka sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
On kao moguće posrednike u tom ratu vidi Kinu i Tursku te Austriju, za koju kaže da je "neutralna i članica je EU-a, iako nije članica NATO-a".
Vučić je istaknuo suglasnost Beograda i Praga u pogledu osude upada i invazije ruskih snaga na Ukrajinu i poštivanje teritorijalnog integriteta te zemlje, istaknuvši da je Srbija "jedina zemlja u Europi" koja nije uvodila sankcije Rusiji i da to "nikad ne krije".
"Na sve načine smo slali humanitarnu pomoć i podršku, slat ćemo još više i sudjelovati u izgradnji pojedinih gradova i mjesta u Ukrajini", poručio je Vučić.
Naglasivši da su za Srbiju "i Donbas i Zaporožje, Herson i druga područja dijelovi Ukrajine" i da ih se poštuje "kroz rezolucije, poredak i Povelju UN-a", Vučić je upitao zašto druge zemlje "ne poštuju poredak UN-a i Rezoluciju 1244 (VS UN-a)" kojom se Srbiji priznaje teritorijalni integritet na Kosovu.
"Kako poštujete sve rezolucije, a jedinu koja se tiče našeg teritorijalnog integriteta ne poštujete? Stavite se u naš položaj, u naše cipele, tražimo da to razumijete i ništa više", rekao je Vučić.
Zeman je naglasio kako "cijeni to što je Srbija osudila rusku agresiju u Ukrajini, jer se ne može dopustiti da bilo koja zemlja bez razloga napadne svog susjeda".
Češki predsjednik u odlasku Srbiju je izabrao za svoj posljednji službeni posjet, jer će ga, na temelju drugog kruga predsjedničkih izbora u subotu, na toj dužnosti uskoro zamijeniti bivši general NATO-a Petr Pavel. Zeman je ponovio danas da se ispričao za sudjelovanje Češke u NATO-ovom bombardiranju tadašnje SR Jugoslavije 1999.
Zeman će ostati upamćen kao jedini šef države ili vlade neke od država članica NATO-a koji se javno ispričao Srbiji za bombardiranje 1999., kada je kao premijer Češke odobrio intervenciju tog vojnog saveza.
Razgovor Vučić-Zeman pratio je i susret dvaju državnih izaslanstava te potpisivanje međudržavnog sporazuma o jačanju kulturne suradnje i uspostavljanju Češkog doma u Beogradu, koji će biti sjedište Čeha, ali i prostor za okupljanje Čeha i Srba, sastanke i gospodarske kontakte i "važno mjesto za odnose dviju zemalja".
Rusija tvrdi da je postigla napredak na istoku Ukrajine
Ruske snage objavile su u ponedjeljak da su postigle napredak na istoku Ukrajine, najveći zadnjih mjeseci, nakon nemilosrdnih borbi koje su pokazale da Moskva želi postići uspjeh na bojištu unatoč velikim gubicima.
Upravitelj dijelova Donjecka koje kontroliraju Rusi, Denis Pušilin, rekao je da su ruski vojnici zauzeli Vuhledar, grad u kojem se nalazi rudnik ugljena, a čije su ruševine ukrajinsko uporište od početka rata.
Dan prije, čelnik ruskih plaćenika Wagnera rekao je da su zauzeli Blahodatne, selo sjeverno od Bahmuta, grada koji je u fokusu ruskih napada već mjesecima.
Kijev je rekao da je odbio napade na Blahodatne i Vuhledar, a Reuters nije mogao potvrditi kakva je situacija ondje. No lokacije borbi ukazuju na očito, premda postupno, rusko napredovanje nakon gotovo dva mjeseca tijekom kojih su linije bojišnice bile uglavnom zamrznute.
"Situacija je jako teška. Bahmut, Vuhledar i drugi sektor Donjecke oblasti pod stalnim su ruskim napadima", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u video poruci kasno u nedjelju.
"Neprijatelj ne broji svoje ljude i unatoč mnogobrojnim žrtvama održava visok intenzitet napada."
Vuhledar se nalazi južno od Bahmuta, u blizini mjesta gdje istočna bojišnica štiti željezničke pruge koje kontroliraju Rusi, a koje služe za opskrbu ruskih snaga na jugu Ukrajine. Mikola Salamaha, ukrajinski pukovnik i vojni analitičar, rekao je za ukrajinski Radio NV da ruski napadi ondje imaju veliku cijenu.
"Grad se nalazi na uzvisini i ondje je uspostavljeno snažno obrambeno središte", rekao je. "Ponavlja se situacija iz Bahmuta - val za valom ruskih vojnika slomljen ukrajinskim oružanim snagama".
Zelenski je poručio da Zapad mora ubrzati isporuku obećanog oružja kako bi Ukrajina mogla nastaviti s protunapadima.
"Rusija želi da se rat otegne i želi iscrpiti naše snage", rekao je. "Stoga vrijeme mora biti naše oružje".
Institut za ratne studije objavio je u ponedjeljak da je glavni razlog zašto je napredovanje Kijeva od studenoga zaustavljeno to što Zapad nije isporučio potrebnu opremu. To je omogućilo Rusiji da izvrši pritisak na Bahmut i utvrdi bojišnicu u očekivanju budućeg ukrajinskog protunapada.
Rusija navodno premješta dodatne snage u regiju Kursk na granici
Rusija je premjestila dodatne snage i opremu u regiju Kursk na granici s Ukrajinom kako bi zaštitila granicu i održavala sigurnost, rekao je u ponedjeljak regionalni guverner Roman Starovoit, prenosi novinska agencija Interfax.
Lokalne vlasti kažu da je regija više puta bila izložena ukrajinskom granatiranju otkako je Rusija napala Ukrajinu prije gotovo godinu dana.
Dio ruskih snaga ušao je iz regije Kurska, iako su područja sjeveroistočne Ukrajine koja su zauzeli u međuvremenu ponovo zauzele ukrajinske snage.
Starovoit je na sastanku regionalne vlade rekao da je u Kursku već formiran solidan kontingent osoblja od pripadnika oružanih snaga, graničara i agencija za provedbu zakona, ali da je "potrebno pružiti sveobuhvatnu potporu za prihvat, raspoređivanje i uređenje dodatnih snaga".
Kijev je opetovano upozoravao da bi Rusija mogla ponovno pokušati zauzeti dijelove sjeveroistočne Ukrajine, ukazujući na povećanu zajedničku vojnu aktivnost u ruskom bliskom savezniku Bjelorusiji, još jednoj od polaznih točaka za invaziju u veljači, oko 200 km zapadno od pokrajine Kurska.
Slovenci uhitili muškarce osumnjičene za špijunažu
Slovenske službe državne sigurnosti navodno su uhitile dvojicu muškaraca osumnjičenih za špijunažu u korist ruske vojne obavještajne službe.
Osumnjičenici, od kojih jedan ima državljanstvo južnoameričke zemlje, djelovali su pod lažnim identitetima iz unajmljenog ureda u Ljubljani, piše list Delo.
Osumnjičenici su optuženi za špijunažu i korištenje lažnih dokumenata i mogli bi dobiti do osam godina zatvora ako budu osuđeni, navodi se u izvješću.
Opširnije pročitajte OVDJE
Peskov: Doći će do eskalacije
Daljnje isporuke zapadnog oružja Ukrajini samo će dovesti do eskalacije sukoba, upozoravaju iz Kremlja.
- Ukrajina zahtijeva sve više i više oružja. Zapad ohrabruje te zahtjeve i iskazuje svoju spremnost da im pruži takvo oružje - rekao je glasnogovornik Dmitri Peskov novinarima upitan da komentira javni zahtjev zamjenika ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Melnika da Njemačka pošalje Kijevu podmornicu.
- To je bezizlazna situacija: dovodi do značajne eskalacije, odnosno do toga da članice NATO-a sve više i više postaju izravno uključene u sukob. No pritom nemaju potencijal promijeniti tijek događaja i neće to učiniti - dodao je Peskov.
Britanci: Kremlj razmatra novu mobilizaciju
Rusija vjerojatno "razmatra o još jednom krugu mobilizacije", priopćilo je britansko Ministarstvo obrane.
Ova vijest stiže nakon što je ukrajinski Glavni stožer priopćio da je ukrajinska vojska odbila ruski napad u Bahmutu, kao i u nekoliko drugih gradova u regijama Donjeck i Lugansk.
Pet milijuna rubalja za prvi uništeni tenk
Iz ruske tvrtka Fores poručuju da će ponuditi pet milijuna rubalja (oko 66 tisuća eura) u gotovini ruskom vojniku koji uništi ili zarobi prvi tenk zapadne proizvodnje u Ukrajini. Nakon toga, kažu da će platiti 500.000 rubalja (oko 6.600 eura) za svaki naredni uništeni tenk.
Fores, tvrtka sa sjedištem na Uralu koja proizvodi materijale za energetsku industriju, ponavlja narativ kojim se služe ruski dužnosnici i proratni državni TV voditelji, tvrtka je rekla da NATO puni Ukrajinu "neograničenom" količinom oružja i eskalira sukob.
Fores je također rekao da će platiti 15 milijuna rubalja (174 milijuna funti) za borbene zrakoplove zapadne proizvodnje, ako ikada budu isporučeni Ukrajini.
Peskov: Johnson laže
Kremlj je nazvao bivšeg britanskog premijera Borisa Johnsona lažovom i porekao njegove tvrdnje da mu je Vladimir Putin prijetio da će ga ubiti projektilom.
Naime, Johnson tvrdi da mu je ruski čelnik rekao "Ne želim te povrijediti, ali s projektilom bi to trajalo samo minutu" u "izvanrednom" razgovoru koji se dogodio u veljači nakon što je posjetio Kijev.
Međutim, u ponedjeljak je glasnogovornik Kremlja Dmitrj Peskov rekao novinarima da ono što je Johnson rekao nije istina.
‘To što je Johnson rekao nije istina. Preciznije, to je laž. Nije bilo prijetnji projektilom‘, kazao je Peskov.
Johnson: Putin mi je prijetio projektilima
Bivši britanski premijer Boris Johnson tvrdi kako mu je ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom pozivu uoči početka ruske invazije na Ukrajinu prijetio da će ga ubiti projektilom, prenosi Sky News.
- Rekao mi je: ‘Ne želim te povrijediti, ali jednim projektilom to bi trajalo samo minutu... Zvučao je vrlo opušteno i distancirano, mislim da se poigravao mojim pokušajima da ga natjeram na pregovore - rekao je Johnson o "izvanrednom razgovoru" koji se dogodio u veljači 2022., nakon što je bivši britanski premijer posjetio Kijev.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Zelenski poziva na bržu dostavu novog oružja
Volodimir Zelenski pozvao je ukrajinske saveznike da ubrzaju nabavu novog oružja kako bi pomogli njegovim snagama u nadvladavanju ruske invazije.
Ukrajinski predsjednik u svom obraćanju u nedjelju navečer rekao je da vrijeme treba koristiti kao oružje.
"Brzina opskrbe bila je i bit će jedan od ključnih faktora u ovom ratu. Rusija se nada da će odugovlačiti rat, iscrpiti naše snage. Stoga vrijeme moramo učiniti našim oružjem. Moramo ubrzati događaje, ubrzati opskrbu i otvaranje novih potrebnih opcija naoružanja za Ukrajinu."
Govoreći o situaciji na bojnom polju, opisao je situaciju kao "vrlo tešku".
“Bahmut, Vuledar i druga područja u regiji Donjeck pod stalnim su ruskim napadima. Stalno se pokušava probiti naša obrana”, rekao je.
"Neprijatelj održava visok intenzitet napada."
Britanski obavještaji: Novi krug mobilizacije u Rusiji je moguć
Ruske vlasti vjerojatno drže otvorenom opciju još jednog kruga poziva u okviru "djelomične mobilizacije", prema britanskim obavještajnim službama.
U svom posljednjem dnevnom izvješću, Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva piše da rusko vodstvo "vrlo vjerojatno nastavlja tražiti načine da zadovolji veliki broj vojnika potrebnih za bilo koju buduću veliku ofenzivu u Ukrajini, dok minimalizira domaće neslaganje".
Rusija: Potrebni su "mali koraci" za mirenje sa SAD-om
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova rekao je da će biti potrebni "mali koraci" da se Moskva i Washington približe sporazumu o bilateralnim pitanjima, izvijestila je u ponedjeljak novinska agencija RIA Novosti.
"Nadamo se da će nam taktika malih koraka omogućiti da dođemo do obostrano prihvatljivih rješenja o najvažnijim pitanjima bilateralne agende", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov u intervjuu za RIA Novosti.
Rekao je da je "lako moguće" da će se ugovor Novi START o kontroli nuklearnog naoružanja sa Sjedinjenim Državama okončati nakon 2026.
"Ovo je sasvim moguć scenarij", rekao je Rjabkov.
Američko-ruski pregovori o nastavku inspekcija prema ugovoru Novi START, koji istječe u veljači 2026., prekinuti su u posljednji trenutak u studenom 2022. Nijedna strana nije uspostavila vremenski okvir za nove razgovore.
Rusija i SAD nastavit će pregovore o razmjeni zarobljenika, ali je malo vjerojatno da će biti razmjene svih za sve, prenijela je RIA Rjabkovu izjavu.
Pregovori o uspostavi sigurnosne zone oko ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižje pod ruskom kontrolom su teški, a izgleda da Kijev samo odugovlači, rekao je ruski dužnosnik.
"Pošto su konzultacije s IAEA-om u tijeku, ne bi bilo u redu objavljivati informacije o mogućim parametrima zaštitne zone ZNPP-a. Proces pregovora ne napreduje lako", napomenuo je.
"Predali smo naše prijedloge Rafaelu Grossiju, glavnom direktoru agencije. Koliko znamo, Kijev još nije dao jasan odgovor na inicijativu čelnika IAEA-e. Očigledno, samo se odugovlači", rekao je Rjabkov.
Šef NATO-a pozvao Južnu Koreju da pojača vojnu potporu Ukrajini
Glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg pozvao je u ponedjeljak Južnu Koreju da pojača vojnu potporu Ukrajini, navodeći druge zemlje koje su promijenile svoju politiku nedavanja oružja zemljama u sukobu nakon ruske invazije.
Stoltenberg je u nedjelju stigao u Južnu Koreju u sklopu putovanja čija je svrha jačanje veza s američkim saveznicima usred rata u Ukrajini i rastućeg rivalstva s Kinom, a u ponedjeljak će posjetiti Japan.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Ruska raketa pogodila stambenu zgradu u Harkivu
Projektil je u nedjelju pogodio stambenu zgradu u ukrajinskom gradu Harkivu, pri čemu je jedna osoba poginula, rekao je regionalni guverner Oleh Sinehubov.
"Prema ažuriranim informacijama, jedna osoba je poginula od posljedica udara ruske rakete na stambenu zgradu", napisao je Sinehubov na Telegramu.
Još se ne zna koliko ljudi je ozlijeđeno. Hitne službe su na licu mjesta.
Sinehubov je rekao kako se žrtvama pruža pomoć.
Erdogan: Turska će možda odobriti kandidaturu Finske za članstvo u NATO-u
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan natuknuo je u nedjelju da će Turska možda odobriti kandidaturu Finske za članstvo u NATO-u, ali da to neće učiniti za Švedsku.
"Ako treba, možemo poslati drukčiju poruku u vezi s Finskom. Švedska će biti u nevjerici kada pošaljemo drukčiju poruku o Finskoj", rekao je turski predsjednik odgovarajući na pitanje o kandidaturi dviju nordijskih zemalja za članstvo u NATO-u, u prigodi susreta s mladima na televiziji.
Ankara je tako prvi put dala do znanja da je o finskoj kandidaturi spremna razgovarati odvojeno od švedske.
Turska je do daljnjeg odgodila trilateralni sastanak sa Švedskom i s Finskom zakazan za veljaču, nakon prosvjeda tijekom vikenda u Stockholmu na kojem je spaljen Kuran, što je Ankara osudila.