Ruski vođa Vladimir Putin je regrutirao više od 180.000 kriminalaca za borbu protiv Ukrajine, a oni se sada vraćaju kući. Više anonimnih izvora unutar Kremlja otkrilo je da se ruski vođa priprema za povratak svoje vojske osuđenika regrutiranih u zatvorima i izoliranim kažnjeničkim kolonijama, za koji strahuje da bi mogao biti vrlo neugodan, prenosi ABC Australia agenciju Reuters.
Regrutiranje osuđenika je započelo sredinom 2022. godine, a ubojicama, silovateljima i drugim okorjelim kriminalcima u početku je ponuđeno pomilovanje nakon šest mjeseci službe na bojištima u Ukrajini.
No, do 2023. ministarstvo obrane promijenilo je pravila kako bi zatvorenici nastavili ratovati sve dok rat ne završi. Sada izvori za Reuters kažu da ruski vladar vjeruje da bi povratak vojske u jednom mahu sa sobom nosio rizik od ozbiljne destabilizacije ruskog društva. To je nešto za što želi da se time pažljivo upravlja, navode izvori.
Zločini koje su počinili uvjetno pušteni vojnici-osuđenici već su u Rusiji ostavili teške posljedice, navodi kremljolog Mark Galeotti, autor više stručnih knjiga o Rusiji i Vladimiru Putinu. U izvješću o problemima Moskve s demobilizacijom, Galeotti navodi da se Rusija mora pripremiti za "povratak u društvo često vrlo oštećenih i opasnih pojedinaca".
Vojnici povratnici već ubili 242 osobe
Jedna od takvih priča ona je o izvjesnom Azamatu Iskalijevu, kojemu šestomjesečni boravak na bojištu nije umanjio žudnju za nasilnom osvetom nad ženama. Taj 37-godišnjak je osuđen na devet godina zatvora nakon što je ubio svoju suprugu nožem u automobilu ljeti 2021. jer je htjela razvod.
Nakon što je odslužio manje od trećine kazne, Rusija ga je oslobodila i pomilovala u zamjenu za službu u Ukrajini. No, ubrzo nakon povratka u civilni život, u listopadu 2024. nožem je u radionici u kojoj je radila izbo bivšu djevojku više od 60 puta nakon što ga je odbila. Za taj zločin osuđen je na više od 19 godina zatvora, prema sudskim spisima u gradu Saratovu.
Ovaj slučaj je samo jedan šokantan primjer društvenih problema koji bi mogli zateći Rusiju kad će se tisuće zatvorenika koji su postali vojnici vraćati kući nakon konačnog završetka rata.
Putin otkrio kome će prepustiti Rusiju kada se povuče
Neovisni ruski medij Verstka, izvijestio je da je do listopada 2024. gotovo 500 civila postalo žrtvama vojnika koji su se vratili iz borbi u Ukrajini. U izvješću, koje se poziva na podatke iz ruskih sudskih spisa, navodi se da su najmanje 242 osobe ubijene, a još 227 je teško ozlijeđeno.
Bivši osuđenici počinjali su te zločine češće od drugog vojnog osoblja, a žene su bile nerazmjerna meta tog nasilja, izvijestila je Verstka, koja je u Rusiji proglašena stranom agenturom i čiji izdavač ima sjedište u Pragu.
Promjena pravila
Rusija je do studenog 2024. regrutirala između 140.000 i 180.000 zatvorenika za borbu u ratu protiv Ukrajine, objavila je u siječnju ukrajinska Vanjska obavještajna služba (SZRU). Podaci o regrutima zatvorenicima od tada nisu dostupni. Vladimir Putin rekao je da se gotovo 700.000 vojnika još uvijek bori u Ukrajini.
Moskva je prvo regrutirala zatvorenike putem plaćeničke vojske pokojnog Jevgenija Prigožina, grupe Wagner, koji je i osobno regrutirao osuđenike po zatvorima, a zatim je taj posao obavljan izravno pod ruskim ministarstvom obrane.
Početni prijedlog dogovora bio je jednostavan - preživiš šest mjeseci borbi na frontu i dobiješ pomilovanje. Nakon odluke o promjeni ovog obrasca, Rusija je donijela pravilo da se osuđenici mogu uvjetno pustiti na slobodu, što znači da ako ponovno počine prekršaj, moraju odslužiti ranije izrečenu kaznu.
Općenito, vojnici-osuđenici puštani su iz borbe zbog teških ozljeda, iskazane iznimne hrabrosti ili, ponekad, podmićivanja, kaže Galeotti. No, osuđenici koji se još uvijek bore na u Ukrajini vratit će se u društvo ako i kada rat završi.
Kremlj svjestan problema
Jedan od izvora bliskih Kremlju kaže da vlada strahuje od efekta koji bi masovni povratak veterana mogao imati na strogo kontrolirani politički sustav. Jedan od upućenih sugovornika rekao je da, na Putinov zahtjev, Kremlj već radi na upravljanju potencijalnim problemima nizom politika, programa i raznih imenovanja.
Filip Slaveski, viši predavač ruske/sovjetske povijesti na Australskom nacionalnom sveučilištu, fokusiran je u svojim razmatranjima na masovne sukobe i njihove posljedice. On smatra da povratak osuđenika u društvo iz rata "može biti problem" za Rusiju, ali smatra da je to vjerojatno manja briga za Putinova. "Ne mislim da je to glavna briga za rusku vladu i ne mislim da su zbog toga posebno zabrinuti", rekao je Slaveski.
Ruski vođa visoko rangira svoju vojsku i vojnike. U veljači 2024. rekao je da su "oni koji služe Rusiji, vrijedni radnici i vojnici, pouzdani ljudi koji su dokazali svoju odanost Rusiji djelima" te dodao da su njegovi vojnici dio "istinske elite".
Također, osobno se angažirao oko elitnog programa obuke za civilnu službu pod nazivom "Vrijeme heroja", kako bi ih pripremio za civilno vodstvo. Na sastanku u Kremlju u lipnju, Putin je objasnio razloge koji stoje iza ovog plana, a koje je opisao kao svoje "duboko uvjerenje". "Ljudi koji su donijeli svjesnu odluku da služe Domovini i time postignu osobni uspjeh, trebali bi postupno zauzeti određene pozicije", rekao je.
Podsjetimo, ruski čelnik izjavio je da iduću generaciju političkog vodstva zemlje moraju činiti veterani rata u Ukrajini. "Takve ljude treba promovirati na vodeće pozicije. Oni će biti naši nasljednici. To je nešto o čemu moramo razmisliti. I hvala vam što ste predložili takve ljude", dodao je, kako je pisao Jutarnji list.
‘Nije samo ruski problem‘
Filip Slaveski kaže da "duboki društveni problemi već postoje" u Rusiji te da bi povratak vojnika mogao doprinijeti tome. "Nije da je izloženost vojnoj stvarnosti ili traumama preduvjet za izazivanje značajnih društvenih sukoba po njihovom povratku", pojasnio je. Postoji i povijest vezana uz taj problem. Kraj afganistanskog rata 1989. poklopio se s raspadom Sovjetskog Saveza, a povratak vojnika koji su patili od trauma i poslijeratnih problema stvorio je krizu moći i sigurnosti.
No, Slaveski ističe da su politički sustav i provedba zakona danas u Rusiji snažniji, što znači da je zemlja bolje prilagođena rješavanju povratka pogođenih vojnika. Također napominje da su obje strane u ratu provodile regrutiranje osuđenika. "Ne mislim da je ovo samo specifično ruski problem", istaknuo je. "Regrutiranje zatvorenika za vojnu službu raširena je stvar i prihvatili su je i Ukrajinci s određenim pružateljima usluga u to vrijeme", rekao je Slaveski.
No, u Ukrajini su regrutirani osuđenici koji su služili manje kazne izrečene za lakše zločine, za razliku od ruskog principa ‘jednako za sve‘. Slaveskog po pitanju povratka vojnika i kraja rata i u Rusiji i u Ukrajini brinu dugoročni učinci koje će to imati na društvo. "Kakve su dugoročne implikacije za ljude, ne samo vojnike, nego i civile koji su izloženi bombardiranjima i sličnim traumama... Kakav utjecaj sve to ima na osnovnu društvenu interakciju?", zapitao se u zaključku Slaveski, kako prenosi ABC Australia.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....