Kad je prošle godine preuzeo vođenje Ministarstva obrane Republike Mađarske, Kristóf Szalay-Bobrovniczky surađivao je sa sankcioniranom ruskom željezničkom tvrtkom, piše Financial Times.
Iako je Szalay-Bobrovniczky nekoliko tjedana nakon imenovanja prodao vlasnički udio u tvrtki, činjenica da je uopće imenovan sugerira da mađarski premijer Viktor Orbán želi zagospodariti i oružanim snagama i obrambenom industrijom.
Pokušaj orbanizacije mađarskog vojno-obrambenog kompleksa dolazi u trenutku kada mađarski premijer zbog svojih ambivalentnih stavova prema Rusiji i ratu u Ukrajini nigdje na Zapadu nije rado viđen gost.
Orbán je u subotu rekao da su sve aktivnosti članica Sjevernoatlantskog saveza koje nisu direktno obrambene proizvoljne te da je njegova zemlja odlučila da se neće petljati u rat u Ukrajini, što znači i da Kijevu neće poslati nikakvo naoružanje.
- Ne mislimo da slanje humanitarne pomoći Ukrajini znači da moramo poništiti svoje veze s Rusijom - rekao je Orbán te dodao: "To bi bilo protiv naših nacionalnih interesa... Zato održavamo svoje ekonomske veze s Rusijom i Zapadu savjetujemo da učini isto."
Dugogodišnji Orbánov saveznik, Szalay-Bobrovniczky prošlog je mjeseca krenuo s rezanjem najviših vojnih kadrova u Mađarskoj. Kako su mnogi ti dužnosnici karijerno su vezani uz NATO, Orbánovi su kritičari taj potez interpretirali kao politički motiviran.
Petr Pavel, nedavno izabrani novi predsjednik Češke i bivši general u NATO-u, spomenutu je čistku opisao kao pokušaj da se sve više moći stavi u ruke Orbána i njegovih najbližih suradnika te da se ograniči djelovanje bilo koga tko ne dijeli njegove stavove i interese.
Nadogradnja mađarske vojske
Szalay-Bobrovniczky djeluje kao idealan kandidat za ministra obrane - dok je bio aktivan u biznisu, ulagao je u mađarsku obrambenu industriju, a mađarski je ambasador u Velikoj Britaniji bio od 2016. do 2022. godine. Međutim, njegova bi karijera vjerojatno izgledala bitno drukčije da nije postao, kako tvrdi obrambeni stručnjak Tamás Csiki Varga, "važan član Orbánove vladajuće elite".
Csiki Varga kaže da će nadogradnja mađarske vojske biti prilično skupa te da će Szalay-Bobrovniczky zbog odnosa s Orbánom imati maltene odriješene ruke da novac koji je za nju predviđen troši kako želi.
Nekadašnji čelnik jednog tjednika i provladinog trusta mozgova, Szalay-Bobrovniczky vrlo je blizak sa Sustavom nacionalne suradnje (NER), Orbánovom mrežom institucija i privatnih tvrtki koje vode razvoj mađarske obrambene industrije. Orbán je prošle godine jasno rekao da Mađarska na svome tlu gradi vojnu industriju koja može proizvoditi moderno oružje.
Smatra se da je Szalay-Bobrovniczky pravi čovjek za implementaciju te strategije jer prije u sektoru sudjelovao kao investitor. Prije dvije je godine pomoću zajma od 150 milijuna eura Mađarske banke za razvoj (MBR) kupio češkog proizvođača aviona Aero Vodochody. Mađarska je potom nekoliko tjedana prije nego što je Szalay-Bobrovniczky postao ministar obrane od te tvrtke naručila 12 izviđačkih zrakoplova i simulatora. Taj je posao vrijedan otprilike 180 milijuna eura.
Nakon što je postao ministar obrane, svoje je udjele u tvrtki Aero Vodochody i jednoj mađarsko-ruskoj tvrtki prodao investicijskom fondu kojeg vodi Zsolt Hernádi, predsjednik i izvršni direktor mađarske naftne kompanije MOL. Hernádi, kojeg neki analitičar drže insajderom bliskim NER-u, nije htio komentirati te akvizicije.
Drži se da Szalay-Bobrovniczky podupire Orbánov neliberalni režim. Bivši biznismen, a danas ministar rekao je 2015. godine da je "aktivni član promjene elita", odnosno guranja lijevo-liberalnih politika u drugi plan. To mu je donijelo neke povlastice, a i nova prijateljstva.
Dok je bio ambasador u Londonu, Szalay-Bobrovniczky i jedan njegov prijatelj koji je također povezan s NER-om kupili su licencu za kockarnicu. Prema tvrtkinim podacima, kockarnica je 2021. svojim vlasnicima isplatila dividendu od 28 milijuna eura. Szalay-Bobrovniczky prodao je u prosincu svoj udio u kockarnici za neodređenu sumu. Njegov je udio kupio Orbánov politički guru Árpád Habony.
Odugovlači s uvođenjem sankcija
Činjenica da uglavnom Orbánu bliski ljudi pobjeđuju na javnim natječajima koje raspisuje država, pa čak i onima za projekte koji se financiraju iz EU fondova, jedan je od razloga zbog kojih Europska unija Mađarskoj već neko vijeme ne želi dati 30 milijardi eura europskih sredstava. Orbán se za ta sredstva pokušava izboriti tako što odugovlači s uvođenjem sankcija Rusiji i slanjem novca Ukrajini.
Telekomunikacijska grupa 4iG jedna od glavnih tvrtke u mađarskoj ne baš potentnoj obrambenoj industriji. Nekoć gubitaš čija je dionica vrijedila manje od pet dolara, tvrtku je 2018. kupio Lőrinc Mészáros, najbogatiji Mađar i Orbánov prijatelj iz djetinjstva. Tvrtka je nakon toga procvjetala zahvaljujući poslovima s državom. Prihod koji je zabilježila tijekom prva tri kvartala 2022. godine 13 je puta veći od prihoda koje je zabilježila 2017. godine. Cijena dionice tvrtke porasla je s 40 forinti (10 eurocenti) na 700 forinti (1,83 eura).
Tvrtka je potom pala u ruke Mészároseva suradnika Gellért Jászai te 2020. godine kupila državnu tvrtku za odašiljače i veze Antenna Hungária te kasnije pomoću državnih zajmova kupila mađarsku podružnicu teleoperatera Vodafonea i niz balkanskih telekomunikacijskih kompanija.
Njemački proizvođač oružja Rheinmetall, jedan od proizvođača borbenih tenkova Leopard 2, prošle je godine kupio 25 posto 4iG-a. Dvije su tvrtke planirale nuditi IT usluge vojnog standard. Jászai je rekao da je suradnja 4iG-a i Rheinmetall "jedinstvena prilika da obje tvrtke izađu na globalno obrambeno tržište". Rheinmetall će Mađarskoj prodati više stotina oklopnih vozila za prijevoz pješaštva Lynx, municiju te drugu tehničku opremu. Njemačka će tvrtka u Mađarskoj otvoriti najmanje tri tvornice, a prošlog je mjeseca u Zalaegerszegu krenula proizvodnja Lynxeva.
Glavni izvršni direktor Rheinmetalla Armin Papperger suradnju je nazvao pokazateljem tvrtke "posebne veze s Mađarskom" i integralnim dijelom strategije digitalizacije koja zrcali ovisnost modernog oružja o IT infrastrukturi. Tvrtka 4iG rekla je da s mađarskom državom surađuje samo na polju telekomunikacija.
Szalay-Bobrovniczky rekao je da Mađarska "iz strateških razloga" obrambena partnerstva uglavnom sklapa s europskim zemljama. Naravno, nikome nije promakla činjenica da se sve više udaljava od NATO-a i SAD-a.
Rat u Ukrajini ozbiljno je ugrozio odnos Mađarske i SAD-a. Ambasador SAD-a u Mađarskoj David Pressman podsjetio je Budimpeštu da bi trebala nedvosmisleno stati na stranu Zapada. Mađarskoj se takvo inzistiranje nije svidjelo. Pressman je rekao da je odnos Mađarske i Rusije zabrinjavajuć te da nije oslabio kada je Moskva naredila napad na Ukrajinu.
"Premda svaka zemlja ima svoje interese i perspektive, pokušaj Rusije da na silu prepravi granice ne nalazi se u nijednom pravilniku. To nije samo pitanje unutarnje politike neke zemlje, a pogotovo ne saveznice", rekao je Pressman.