Saudijska Arabija obilježava prvu godinu vladavine kralja Salmana bin Abdulaziza (80) u kojoj je ultrakonzervativna kraljevina ušla u dramatično razdoblje promjene. On je sedmi vladar kraljevine koju je osnovao njegov otac Abdulaziz Ibn Saud 1932. godine. Pedeset godina bio je gradonačelnik Rijada, u vrijeme kad se glavni grad pustinjske kraljevine preobražavao u modernu prijestolnicu. Prvo je 2011. imenovan ministrom obrane, a zatim je 2012. dobio titulu princa prestolonasljednika. Ima deset sinova.
U samo godinu dana njegove vladavine dogodilo se toliko toga što bi više pristajalo desetljeću: drastičan pad cijena nafte, saudijsko uplitanje u rat u Jemenu, američko povlačenje sankcija Iranu, rat s ISIL-om i zaoštravanje sukoba šijita i sunita, odnosno Irana i saudijske kraljevske kuće koja se predstavlja kao predvodnica svih muslimana sunita. Smirivanje se ne nazire ni u uzburkanoj regiji, ni u saudijskoj kraljevini gdje se, čini se, vodi bitka za nasljeđivanje između princa prestolonasljednika Muhameda bin Najefa (56) i mladog, 30-godišnjeg, sina kralja Salmana, princa Muhameda.
Bin Najef (56), prvi kraljev nasljednik, na položaju je zamjenika premijera. Nakon očeve smrti 2012. imenovan je ministrom unutarnjih poslova, a na Zapadu ga cijene zbog zasluga u borbi protiv terorizma. Lakše je ozlijeđen u atentatu koji je izvela al-Qa’ida. Iako je cijenjen kao ministar unutarnjih poslova, smatra se da će ga kod biranja novog kralja, usprkos nasljednom redu, preskočiti mladi kraljev sin Muhamed bin Salman, drugi u nasljednom redu. Obavlja funkcije ministra obrane i drugog vicepremijera s utjecajem na kreiranje gospodarske politike. Šef je Nadzornog odbora Saudi Aramcoa, najvećeg svjetskog proizvođača sirove nafte.
Velika čistka
Salman bin Abdulaziz postao je kralj 23. siječnja 2015. godine. Nekoliko sati nakon toga svog je sina Muhameda, tada 29-godišnjaka, postavio za ministra obrane, baš u vrijeme rata protiv ISIL-a. Osim toga, doveo je nove ljude na niz čelnih državnih položaja, označivši promjenu u saudijskoj politici. Saudijska Arabija je danas glasnija, nepredvidljivija i vjerojatno nervoznija nego što je bila prije, prenosi britanski Guardian jednog zapadnog diplomata smještenog u Rijadu.
Dosadašnje promjene su iznenadile sve i otvorile pitanje kako će se jedna od najzatvorenijih zemalja svijeta razvijati u budućnosti.
Mladog kraljeva sina Muhameda bin Salmana opisuju kao pametnoga, čak brilijantnog. “Da, on je pametan, ali ima previše moći u rukama, a premalo iskustva, i to zabrinjava ljude”, rekla je za Guardian jedna saudijska profesorica.
Mladi Muhamed bin Salman je s mjesta ministra obrane u ožujku pokrenuo rat protiv šijitskih Houthija u Jemenu kako bi zaustavio širenje iranskog utjecaja u Zaljevu. Muhamed bin Salman također je, zahvaljujući nizu funkcija s kojih može kontrolirati državne ekonomske tokove, pokrenuo reforme kojima je cilj smanjiti državnu potrošnju i zjapeći deficit do kojega dolazi zbog obrušavanja cijena nafte.
Moguća abdikacija
Saudijci nagađaju da bi stari kralj mogao svojevoljno abdicirati i prepustiti vlast 30-godišnjem Muhamedu, preskačući prvog princa prestolonasljednika Muhameda bin Najefa koji nema svojih sinova. Presedan je napravljen još prošle godine kad je kralj maknuo svog polubrata princa Mukrina i postavio Bin Najefa za prestolonasljednika. “To vam je kao u ‘Igri prijestolja’”, opisuje saudijske dvorske spletke jedan mladi intelektualac u Rijadu. Uz sve svađe i podmetanja, obitelj al-Saud ostaje na okupu, vladajući zemljom od 1932. godine.
Nema javne kritike
U Saudijskoj Arabiji se gotovo nitko ne usuđuje javno kritizirati kraljevsku obitelj. No, zato Twitter, društvena mreža iznimno popularna u toj zemlji, bruji glasinama o korupciji, dvorskim spletkama i prevarama. Anonimnost garantira slobodu, no kako znati što je od toga točno? Mnogi su kritični prema vladajućoj kraljevskoj obitelji zbog njihove rasipnosti i sumnjivih poslova, poput transakcije sa zemljištem na kojemu je sagrađena podzemna željeznica u Rijadu. “Pripadnici obitelji al-Saud najbolji su od najgorih. Njih je 40 tisuća. Ali da ih nema, ovdje bi bilo kao u Jemenu”, kaže jedan državni službenik. Govoriti naglas zna biti opasno.
Novi vjetrovi u kraljevskoj palači nisu doveli do liberalizacije. Tvrdi se da je u godinu dana represija režima još pojačana. Svjetski mediji su početkom siječnja prenijeli da je režim u Rijadu izvršio smrtnu kaznu nad 47 ljudi, što je najveće masovno izvršenje smrtne kazne u Saudijskoj Arabiji dosad. Među ostalim, egzekucija je izvršena nad uglednim šijitskim vođom Nimrom al-Nimrom koji se dugo borio za građanska, vjerska i politička prava oko tri milijuna saudijskih šijita na naftom bogatom istoku zemlje.
To je dodatno produbilo sukob Saudijaca i šijitskog Irana, baš u vrijeme kad su Sjedinjene Države objavile povlačenje sankcija Iranu koji je pristao na kompromis u vezi sa svojim nuklearnim programom. SAD je najčvršći saveznik Saudijske Arabije koja se nakon američkog zatopljavanja s Iranom osjeća izdanom i napuštenom. “Sjedinjene Države moraju shvatiti da su broj jedan na svijetu i da se trebaju ponašati u skladu s tim”, istaknuo je Muhamed bin Salman u prošlotjednom intervjuu Economistu.
Režim je postao još stroži pa pisce bičuju i osuđuju na smrt
Promjena politike Saudijske Arabije, do koje je došlo u proteklih godinu dana s novim kraljem Salmanom, nije popravila loš položaj te države na rang-ljestvici režima koji se ne obaziru previše na građanska, politička i vjerska prava svojih građana i građanki. Salmanov prethodnik Abdulah je dao neka prava i dalje jako zakinutim ženama, suprotstavljajući se moćnim vjerskim vođama. No, novi kralj Salman je desetljećima, kao gradonačelnik glavnoga grada Rijada, bio blizak vjerskim vođama pa je jedan od njegovih prvih poteza bilo postavljanje tvrdolinijaša na čelo vjerske policije, čime je zamijenio umjerenjaka kojega je bio postavio Abdulah.
Ustrajavanje na striktnom, konzervativnom tumačenju vjere ima svoju cijenu. Upravo odbijanje vjerskih vođa da provedu ikakve reforme pomoglo je da se stvori ISIL, rekao je saudijski poslovni čovjek Mazen Sudairi u razgovoru za britanski Guardian. No, malo tko se u Rijadu usuđuje otvoreno kritizirati saudijsku kraljevsku kuću. Saudijski režim meta je kritika iz cijelog svijeta nakon što su blogera Raifa Badavija osudili na bičevanje, a palestinskog pjesnika Ešrefa Fejada na smrt. Pjesnikovi prijatelji i kritičari režima vjeruju da je osuđen zato što je na internet postavio videosnimku na kojoj saudijska vjerska policija javno bičuje prekršitelje.
U svakodnevnom životu za Saudijce ni pod novim kraljem nema velikih promjena pa mnogi od njih i dalje svaki vikend idu u provod u Dubai i Bahrein jer u Rijadu nema kina, a alkohol da i ne spominjemo. ( S.P.)