PLINSKI KAOS

Opasna Putinova igra Europi bi mogla donijeti ledenu zimu, a Britaniju slomiti: ‘Nestašice hrane su već tu‘

Ruski Gazprom umjetno diže cijenu plina sve u nadi da će tako isposlovati puštanje u rad Sjevernog toka 2
 Pavel Lvov/Sputnik/Sputnik via AFP

Cijena plina na europskom tržištu upravo eksplodira, i to pred zimu koja bi mogla biti ledena, ali to kao da nitko ne primjećuje. To ignoriranje svakako živcira šefove ruskog Gazproma jer Moskva je računala da će lukavom strategijom uspjeti iznuditi od EU ono što odavno želi - brzo i lako puštanje u rad novog plinovoda Sjeverni tok 2 koji povezuje Rusiju i Njemačku.

Naime, puštanje tog plinovoda u rad zahtijevalo bi posebno odobrenje EU jer nije u skladu s pravilima energetskog tržišta.

Kako bi isposlovao to odobrenje, Gazprom kao daleko najveći europski opskrbljivač plinom cijeloga ljeta demonstrativno nije punio svoja skladišta plina u EU, niti je zakupio dodatne kapacitete za tranzit plina kroz Poljsku i Ukrajinu.

Tako samo nekoliko tjedana uoči početka sezone grijanja u europskim skladištima ima rekordno malo plina, a veleprodajne cijene su doslovno eksplodirale od početka rujna. Da nevolja bude veća, u Europu stiže i manje tekućeg plina jer su tankeri proteklih mjeseci uglavnom išli ka Aziji gdje su cijene bile više, piše Deutsche Welle.

Europa dakle čeka zimu s opasno malim rezervama. Ako zahladi ranije, ili zima bude oštrija i duža, europski ponuđači plina će vjerojatno morati nabavljati energent po enormno visokim cijenama. Ili će se pak više grijati na ugljen i naftu, što bi značilo rast cijene tih energenata. Nema sumnje da će dio ceha platiti i krajnji potrošači.

U takvoj je situaciji Gazprom početkom mjeseca slavodobitno obznanio da je konačno završen Sjeverni tok 2, poslije godina natezanja i američkih sankcija. Moskva je na razne diskretne načine - posljednji put kroz izjavu jednog glasnogovornika Kremlja - podsjećala EU da bi opskrba Europe ove zime bilo zajamčena i jeftinija ako bi novi plinovod što prije bio priključen na mrežu.

Ali sasvim je propala moguća računica Moskve da će zabrinuti europski građani početi gunđati ili čak staviti svoje vlasti pod pritisak, strahujući zbog hladne zime.

Naime, ruski mediji svakodnevno izvještavaju kako EU čeka smrzavanje ili plaćanje ogromnih iznosa, da su se cijene za tisuću kubika plina gotovo udvostručile na blizu tisuću dolara. Ali o toj temi u europskim medijima ili javnosti nema ni riječi, tvrdi Deutsche Welle. Prema tome, nema ni uzbuđivanja niti pritiska na vlasti. To posebno važi za Njemačku, najvećeg kupca ruskog plina.

Jedan od razloga što se malo koji novinar bavi ovom temom je činjenica da su ugovori o isporukama plina dugoročni, pa se cijene ne prelijevaju odmah na obične građane. No ako zaista njemački isporučitelji plina budu morali osjetno podići cijene, pa to udari njemačke građane po džepu, onda bi se tema itekako mogla pojaviti na dnevnom redu usred koalicijskih pregovora nakon izbora za Bundestag 26. rujna.

Riskantna igra s mogućim vladinim strankama

To pak i dalje ne znači da će računica Gazproma biti ispravna. Jer Zelenima će plinska ucjena iz Moskve biti dodatni argument protiv plinovoda koji ionako nisu podržavali. Isto je i s liberalima iz FDP-a. Te dvije stranke će gotovo izvjesno pregovarati o novoj vladi sa socijaldemokratima ili možda s demokršćanima, piše Deutsche Welle.

Izvjesno je i da nove vlasti neće požuriti da preko reda dodjele dozvolu Sjevernom toku 2, premda bi to sigurno smanjilo cijene za potrošače. Umjesto toga, čut će se politički zahtjevi za još brži prelazak na obnovljive izvore energije.

Pitat će se i kako je moguće da najveća skladišta plina u Njemačkoj i Austriji pripadaju ruskom Gazpromu koji je pod kontrolom Kremlja. Možda će se uvesti i pravila koja svim operatorima skladišta propisuju koliko njihovi spremnici moraju biti puni uoči sezone grijanja.

Na kraju, možda u Moskvi trebaju biti sretni što se njihovoj igri s cijenama plina u Njemačkoj još ne pridaje puno pozornosti. Gazpromu najmanje treba da se najveći kupac plina naljuti, i to dok ionako razmišlja o ubrzanju procesa odustajanja od fosilnih goriva od čijeg izvoza živi ruska ekonomija.

'Savršena plinska oluja' u Britaniji, prijete nestašice hrane

Europska država u kojoj su podivljale cijene plina ipak postale prilično zapažena tema u medijima je Ujedinjeno Kraljevstvo. Kako piše Telegraph, ondje s popriličnom nervozom ulaze u jesen, a dio političke scene strahuje od ekstremne krize nalik na onu naftnu iz 70-ih godina prošlog stoljeća.

Svi grozničavo prate i vremensku prognozu nadajući se da bi nešto jači vjetrovi mogli biti od pomoći u proizvodnji električne energije iz vjetroelektrana, koje obično daju oko 18 posto ukupne struje, ali je taj udio proteklih tjedana pao na samo 2 posto, što onda zahtijeva pojačanu produkciju iz konvencionalnih elektrana, od kojih mnoge rade i na sve skuplji plin.

Ipak, zapušu li povoljniji vjetrovi, energetska kriza neće prestati pa neki eksperti sugeriraju da bi vlasti u Londonu hitno trebale početi razmišljati o dodatnoj energetskoj diverzifikaciji i time aludiraju ponajprije na obnovu već pomalo zastarjelih britanskih nuklearnih elektrana.

Istovremeno, Britanija je, kako također piše Telegraph, suočena i s nestašicom ugljičnog dioksida, istog onog plina čije emitiranje u atmosferu pridonosi globalnom zatopljenju. CO2 se, naime, koristi u raznim industrijama - u peradarstvu za omamljivanje i ubijanje peradi, u destilerijama kao dodatak alkoholnim pićima, u prehrambenoj industriji...

Uzrok ove nestašice je također eksplozija cijena plina na koji su radile dvije najveće britanske petrokemije koje su nedavno zbog nerentabilnosti zatvorile svoje pogone. Obje petrokemije su CO2 dobivale kao nusproizvod te su ga uspijevale plasirati na tržište, no njihov temeljni biznis zbog ekstremno visokih cijena plina im je postao neisplativ pa su obustavile produkciju i sada se posljedice već počinju vidjeti u maloprodaji.

Predstavnici najvećih lanaca upozoravaju da bi krajnji kupci već do kraja ovoga tjedna mogli biti uskraćeni za neke prehrambene proizvode, a pojavili su se i strahovi da bi, ako se ne pronađe rješenje, mogao biti ugrožen i sam Božić za koji mnogi Britanci konzumiraju puretinu. Britanski konzorcij maloprodaje otvoreno najavljuje prve nestašice do kraja tjedna, a stočari najavljuju da su suočeni s 'faramgedonom' unutar sljedećih 10 dana. Neki kažu da će početi klati svinje na vlastitim farmama jer su liste čekanja u klaonicama i prerađivačkim pogonima zbog nestašice CO2 enormne.

Problem je i nestašica radne snage zbog Brexita, koji je otežao radne uvjete za slabije plaćena radna mjesta koja su redovito popunjavali radnici iz siromašnijih članica EU pa nedostaje i klaoničara, ali i vozača šlepera. Situaciji ne doprinose ni česte obvezne samoizolacije zbog koronavirusa, kao ni općenito stanje na globalnom tržištu na kojem vlada ogromna potražnja pa sve što se nabavlja obilaznim kanalima košta daleko više nego inače.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 01:01