Oporbeni zastupnici podržali su u četvrtak paket pravosudnih zakona koji donosi strože kazne za najteža kaznena djela uključujući mogućnost doživotnog zatvora, ali su i upozorili da se bez učinkovitijih inspekcija, pravosuđa i prevencije problemi neće riješiti.
Urša Raukar Gamulin (Možemo!) kazala je da se premalo govori o tome kako spriječiti kaznena djela. Strože kazne i doživotni zatvor, istaknula je, neće sami po sebi povećati sigurnost građana bez prevencije, pravodobnog prepoznavanja rizika i učinkovitije suradnje institucija.
Pozvala je Vladu da do drugog čitanja prijedloge uskladi s primjedbama pučke pravobraniteljice kako bi se izbjeglo njihovo osporavanje pred Europskim sudom za ljudska prava.
"Država ima obvezu zaštititi građane, to nitko ne dovodi u pitanje, drniška tragedija je bila i motiv i obveza da se donesu izmjene zakona, ali država ima i obvezu zaštititi ljudska prava i zabranu proizvoljnog lišavanja slobode", ustvrdila je Raukar Gamulin.
Mažar (HDZ): Izmjene zakona nisu kozmetičke, Restović (SDP): Nema povjerenja u pravosuđe
Procesni položaj osuđenika na doživotnu kaznu izjednačava se s najvišim standardima prava, odgovorio je HDZ-ov zastupnik Nikola Mažar. ‘‘Osigurana je obvezna obrana, pravo obitelji i branitelja na podnošenje žalbe te pravo na trostupanjsko suđenje pred Vrhovnim sudom‘‘, rekao je.
Paket zakonskih izmjena Mažar ne smatra tek kozmetičkim promjenama nego ‘‘krupnim, dalekosežnim i nužnim" izmjenama kaznenog zakonodavstva koje izravno odgovaraju i na teške oblike kriminaliteta i na tragedije koje se događaju u svim državama.
Posebno je istaknuo novi institut posebnih mjera nadzora nakon odslužene kazne, čime se prepoznaje ključni problem – što kada rizik od ponavljanja djela postoji i nakon izlaska iz zatvora.
Doživotni zatvor s pragom od 25 godina promašuje bit pravde i resocijalizacije
Zastupnik SDP-a Tonči Restović složio se da je predloženi paket zakona reakcija na otpad u Lici i stravičan zločin u Drnišu.
‘‘Dobro znate da je glavna stvar koja odvraća ljude od toga da ne čine kaznena djela, ta izvjesnost da će biti uhvaćeni, kažnjeni i procesuirani u kratkom vremenu‘‘, kazao je.
Međutim, problem vidi u tome što ljudi nemaju povjerenja u pravosuđe. ‘‘To je zato jer čitaju po medijima kako se neki postupci razvlače godinama ili desetljećima, kako stvari odlaze u zastaru ili kako se neki procesi ekspresno završavaju nagodbama koje su, po općem sudu javnosti, smiješne‘‘, poručio je SDP-ov zastupnik.
Petrov (Most): Počinitelje treba otkriti, a ne samo pooštravati kazne, Raspudić (nezavisni): Ekocid smo predlagali prije četiri godine
Istog je stava i Mostov Božo Petrov. Potencijalnog počinitelja, osim visine kazne, odvraća i spoznaja da će policija reagirati na vrijeme i da sudski postupci neće trajati godinama, dodao je.
"Da smo imali inspekcije koje rade svoj posao, adekvatna tijela progona i učinkovitije pravosuđe, vjerojatno do toga ne bi došlo”, rekao je referirajući se na ubojstvo u Drnišu i slučaj ilegalnog odlaganja opasnog otpada u Gospiću.
Upozorio je i da prijedlog zakona o tretmanu i smještaju osoba nakon odsluženja kazne ne sadrži dovoljno jasne kriterije za utvrđivanje nasilnih obilježja ličnosti, što bi, smatra, moglo otvoriti prostor za proizvoljno odlučivanje o smještaju osoba u ustanove.
I Klub nezavisnih zastupnika najavio je potporu zakonskim izmjenama jer im je stalo da se "svim sredstvima spriječi svakoga tko se namjerio obogatiti uništavajući i trujući našu zemlju i ugrožavajući zdravlje naših građana", kazao je Nino Raspudić.
Podsjetio je da je upravo njihova zastupnica Marija Selak Raspudić još prije četiri godine predlagala uvođenje ekocida u Kazneni zakon.
"Da smo tada usvojili zakon naše zastupnice, danas bi barem dio osumnjičenika odgovarao i za ekocid, pored drugih kaznenih djela koja im se stavljaju na teret", rekao je.
Raspudić je predložio da se do drugog čitanja dodatno osnaži kaznenopravna zaštita okoliša, među ostalim za kaznena djela unošenjaa stranih vrsta i genetski modificiranih organizama u okoliš, protuzakonitog lova i ribolova te pustošenja šuma.
Tomislav Josić (DP) pozdravio je uvođenje učinkovitijeg nadzora nad opasnim počiniteljima nakon odsluženja zatvorske kazne. Osim toga, izuzetno bitnim smatra i pooštavanje kazni u slučaju zlostavljanja životinja i za teška kaznena djela protiv opće sigurnosti, posebno ona povezana s izazivanjem požara,
Psihopatija, narcizam i nasilje: što nas čeka s doživotnim zatvorom
Dragana Jeckov iz SDSS-a navela je slučaj ubojstva žene u Slatini kao primjer zbog kojeg će i njezin klub podržati uvođenje doživotnog zatvora i strože kazne za najteža kaznena djela protiv života, tijela i spolne slobode. Problem nije uvijek u tome što nema zakona, napominje Jeckov, nego u tome kako se zakon primjenjuje. Isto vrijedi i za zaštitu okoliša.
‘‘Ekocid da, ali ovoj zemlji treba sustav koji na vrijeme otvori oči i ne dopušta da se otpad zakopa u srcu Like‘‘, dodala je.
Na manjak educiranih ljudi i neujednačenu sudsku praksu upozorila je zastupnica Glasa Anka Mrak Taritaš, podsjetivši da su mnogi obiteljski nasilnici dobivali tek uvjetne sudse kazne dok nisu počinili neko teže djelo.
Kada je riječ o zaštiti okoliša, Mrak Taritaš napomenula je da već postoji evidencija lokacija odbačenog otpada koja broji čak 21 tisuću takvih lokacija
‘‘Što smo do sada s tim napravili, osim što smo evidentirali? Da li će ovaj zakon to promijeniti? Ako mi netko od resornih ministara još jednom kaže da će se time baviti komunalni redari, ja ću ga ošamariti, bez obzira koliko to užasno zvuči‘‘, poručila je.
Ministar pravosuđa Damir Habijan završno je zaključio da je "nestalo buke" referirajući se na, rekao je, nekolicinu zastupnika koji su raspravljali o ovim zakonskim prijedlozima.
“Prilično skroman broj ljudi koji je pokazao danas interes, ali to je realnost. Kada se dogodi neki događaj, onda smo svi jako glasni, a danas je bila prilika da se dođe do srži”, poručio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....