U Cataniji na Siciliji u nedjelju uvečer nije bilo nikakva kompromisa između talijanske vlade Giorgie Meloni i spasilačkih brodova nevladinih organizacija. Vlada zapovijeda brodovima da isplove iz luke i iz teritorijalnih voda pošto je Italija preuzela na kopno migrante ugrožene po zdravstvenim odnosno socijalnim kriterijima talijanskih vlasti, a zapovjednici brodova i predstavnici tih organizacija to odbijaju, tvrdeći da im tako savjetuju njihovi odvjetnici, te da je talijanski zahtjev suprotan međunarodnom pravu.
Ministri unutrašnjih poslova, obrane odnosno infrastruktura (Matteo Piantedosi, Guido Crosetto i vicepremijer Matteo Salvini) u zajedničkome interministarskom nalogu za isplovljavanje tvrde da je na njihovoj strani i nacionalno i međunarodno pravo.
Orbán čestita Italiji na obrani Evrope
Sukob je smjesta dobio nacionalne i internacionalne političke odjeke. Na stranu talijanske vlade odmah je stao madžarski premijer, notorni Viktor Orbán, twitajući: "Hvala, Giorgia! Napokon obrana evropskih granica!" Vladi su se u Italiji suprotstavili tajnik u ostavci oporbene Demokratske stranke Enrico Letta, koji vladinu politiku naziva nehumanom, te palermitanski nadbiskup Corrado Lorefice, koji tu politiku indirektno stavlja u istu ravninu s mafijaškom, a iz inozemstva je mirnijom tonom kritizira rimski papa Frane, koji je uostalom i katolički primas Italije.
Zasad je, dakle, tek djelomično uspjela politika selektivnog prihvata migranata s brodova u vlasništvu nevladinih organizacija.
Valja naglasiti da vlada Giorgie Meloni ima bitno drukčiji pristup prema migrantima koje su, kao brodolomnike, prihvatili brodovi njezine Obalne straže, zatim plovila u službi Frontexa, zajedničke pogranične policije Evropske unije, a i bilo kojih trgovačkih i pomoćnih brodova koji neprestano plove Sredozemnim morem i odazivaju se na svaki SOS.
Od 10.000 problematično ih je samo 1000 koje prevoze NVO
Samo u ovih nekoliko dana otkako je Mario Draghi predao premijersku dužnost Giorgi Meloni ta su razna plovila dostavila u talijanske luke više od 9000 migranata spašenih iz Mediterana. Prema tome, oko 1000 migranata na brodovima nevladinih organizacija nisu niti 10 posto ukupnog broja migranata prispjelih ovih dana uglavnom s afričke obale.
Giorgia Meloni tvrdi da Italija poštuje međunarodno pravo mora i obavezu humanitarne pomoći, ali odbija brodove nevladinih organizacija jer ocjenjuje da oni ne spašavaju brodolomnike, nego preuzimaju migrante od švercera i dovoze ih u Italiju kao produljene ruke švercerskih kriminalaca, te da će dotok migranata u Italiju "regulirati Italija, a ne ilegalni prijevoznici". Meloni je zahtijevala da brodovi nevladinih organizacija iskrcaju migrante u države pod čijom zastavom plove.
Vlada je popustila utoliko što je brodovima zahvaćenima orkanskom olujom u petak i subotu dopustila da uđu u talijanske teritorijalne vode, a onda dvama od njih i uplovljenje u Cataniju.
Brod Humanity One nevladine organizacije SOS Humanity pod njemačkom zastavom tako je u subotu kasno ipak pristao uz obalu. Opkolila ga je policija spriječivši pristup ikome osim službenih organa, zdravstvene vlasti su inspicirale migrante i ustanovile, suprotno očekivanjima u Rimu, da su od 179 migranata na brodu njih čak 144 osobe ugrožene po talijanskim kriterijima (maloljetnici bez pratnje, majka s dojenčetom itd.). Ostalih 35 bi trebali nazad na more, ali zapovjednik odbija isploviti dok sve ne iskrcaju.
Italija bi mogla zaplijeniti brod i riskirati spor s Njemačkom, ali ako ga zaplijeni, svejedno mora iskrcati i preostale migrante, a ne može ih zatočiti dok ne počine kazneno djelo. Ulazak u zemlju bez odgovarajućih isprava ipak je (zasad) samo prekršaj.
U nedjelju uvečer je u Cataniju uplovio i Geo Barents, brod humanitarne organizacije Liječnici bez granica, pod norveškom zastavom. Dok ovo javljamo, Italija je dopustila da se s broda iskrca 240 osoba, a ostalih 332 još prolaze zdravstvenu i socijalnu provjeru.
Inspekciju čekaju još dva broda na pučini: Ocean Viking sa 234 migranta, te premali Rise Above s njih 90.
Dnevnici javljaju da je na uzburkanome moru, u malteškoj zoni spašavanja, i prekrcani gumenjak s oko 500 migranata. Malta tvrdi da je mala i da nema kapaciteta, pa odbija i spašavati, a i koordinirati spašavanje brodolomnika u svojoj zoni, a kamoli ih primati. U dva navrata je dopustila da brodovi radije potonu i da se migranti podave nego da ih spasi. A onda je najbliža Italija.
Papa: Odgovorna je Evropska unija
Na talijansku vladinu politiku se okomio mons. Corrado Lorefice, nadbiskup u Palermu, citirajući riječi iz homilije kojom se njegov svojedobni prethodnik kardinal Salvatore Pappalardo obrušio na tadašnju vladu koja je popustila spram mafije. "Srce mi je ranjeno zbog smjera kojim je krenula ova zemlja. Vlada uzaludno raspravlja čiju zastavu vije neki brod. Na tom su brodovima životi za koje smo odgovorni, jer su dio jedinstvene ljudske obitelji", kaže Lorefice i naglašava da migranti "bježe od onoga što smo mi Zapadnjaci licemjerno učinili u njihovim zemljama: ratove, glad i klimatske promjene."
Papa Frane je pak novinarima koji su ga pratili u Bahrein rekao da "život treba spašavati. Mediteran je groblje, možda i najveće", ali da "Italija, sadašnja vlada, ne može ništa napraviti bez Evrope: odgovornost je evropska". "Svaka vlada u Evropskoj uniji mora se dogovoriti koliko migranata može primiti." Također, "Evropska unija mora u svoje ruke uzeti politiku suradnje i pomoći, ne smije Cipru, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj ostaviti odgovornost za sve migrante koje im prispiju na obale."